Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Orsamentu Privativa (OP) Parlamentu Nasionál hetan ona aprovasaun ho rezultadu a favor 34, kontra 11 no abstensaun 5 iha dezisaun finál global. OP ba tinan 2020 ne'e, aprova ho montante millaun $16.486,896.

“Ha'u vota kontra ho sentidu responsabilidade. Governu fó envelope fiskál millaun $14, labele halo fali ba millaun $16,” afirma deputadu Antoninho Bianco, Kuarta (18/09/19) iha Parlamentu Nasionál depois plenaria.

Nia dehan, ida ne'e indisiplinadu. “Tanba, envelope fiskál Governu ne'e tuir loloos prevalese imi,” Bianco kestiona.

Husi bankada hanesan ho deputadu Bianco, deputadu José Soares deside vota abstensaun. Nia dehan, razaun vota abstensaun tanba presiza hadi'a. “Governu fó osan millaun $14, to'o iha Parlamentu Nasionál sa'e ba millaun $16. Ida ne'e, presiza hadi'a,” José esplika.

Tuir Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noé de Jesus Amarál hatete, orsamentu totál ba Parlamentu Nasionál hamutuk millaun $16.486.896 ho nia diskrisaun fahe ba kategória lima: Saláriu  Vensimentu $5.945.229, Bens Servisu $8.271.276, Kapitál Menór $1.16,391, Kapitál  Dezenvolvimentu 80 mil no transferensia públika $1.174 mil.

Iha fatin hanesan, deputadu Luis Roberto haktuir ho orsamentu ne'ebé aprova ona hodi bele fasilita deputadu nain 65, inklui mós funsionáriu Parlamentu Nasionál sira.

"Bankada KHUNTO vota a favor ba Orsamentu Privativa Parlamentu Nasionál, hodi bele fasilita deputadu no funsionáriu inklui tékniku sira hotu hodi dezenvolve orgaun soberanu ne'e ba futuru," Luis dehan.

Rezultadu aprovasaun ba votasaun finál globál ne'e mak; afavor 34, kontra 11 no abstensaun 5.

Antes ne'e, Parlamentu Nasionál iha loron hirak liubá aprova iha debate jeneralidade Orsamentu Privativa ba Parlamentu Nasional hamutuk millaun $ 17.9. Maibé, iha finál global, PN aprova de'it millaun $16 resin.

Tempotimor (Dili) – Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto hatete ataka malu entre joven, nomos atu krime seluk ne'ebé durante ne'e akontese iha kapitál Dili, tanba menus kontrola husi autoridade seguransa no impaktu husi laiha kampu servisu.

"Akontesimentu joven sira oho malu ne'e, hanesan problema sosiedade. Tamba ne'e, Governo presiza kria kampu servisu para garantia ba estabilidade," deputadu Luis Roberto hatete iha Parlamentu Nasional, Kuarta (19/09/19).

Kazu hirak ne'e, nia dehan akontese beibeik. Tanba, impaktu husi problema ekonomia. Inklui kampu servisu ne'ebé laiha.

"Ida ne'e impaktu husi problema ekonomia no laiha kampu servisu. Realidade iha rai laran joven barak mak akaba tiha eskola iha sekundaria no ensinu superiór públiku no privadu, mas laiha servisu. Ne'e impaktu boot hodi hamosu problema," nia afirma.

KPK

Iha parte seluk, Fundasaun Mahein husu ba parte seguransa atu kontinua halo seguransa hodi evita problema iha komunidade nia leet.

"Autoridade seguransa, presiza halo operasaun iha ninia kontinuidade i regular. Labele operasaun hanesan projetu ba seguransa. Bainhira osan iha mak foin halo operasaun. Servisu sira hanesan ne'e mak ohin loron halo atu kriminal akontese beibeik," dehan Diretór Interino Fundasaun Mahein, João Almeida.

Kona-ba Konsellu Polisiál Komunitariu (KPK), ne'ebé agora lansa iha kada bairru, Almeida hatete seidauk bele garantia. Nia dehan, KPK la'ós atu halo operasaun. "Loloos, operasaun ne'e funsaun Polísia nian. Tanba, Polísia la hala'o nia funsaun ho di'ak kazu hirak ne'e kontinua akontese," Almeida afirma.

Tempotimor (Dili) – Impasse polítika iha rai laran seidauk hetan solusaun. Bankada Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) iha Parlamentu Nasionál (PN), firme ho sira-nia posizaun. Bainhira membru Governu pendente seidauk hetan pose, laiha a favor ba Prezidente Repúblika (PR) halo viajen ba rai liur.

“Bankada AMP la autoriza Prezidente Repúblika ba partisipa Asembleia Jerál UNO iha Novaiorke, bainhira membru Governu pendente seidauk hetan pose,” afirma Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Luis Roberto ba tempotimor.com, Kuarta (18/09/19) iha Parlamentu Nasionál.   

Tuir Luis, ida ne'e realidade. La'ós tan aspetu seluk. Nia dehan, tanba impasse polítika mak mosu impedimentu ida para oinsá PR ho VIII Governu, bele tuur hamutuk hodi rezolve impasse ne'e.

Deputadu Bankada KHUNTO ne'e katak, viajen ba estranjeiru ne'e buat seluk ida. Importante liu mak rai laran.

"Iha impasse polítika ne'e, viajen ba rai liur ne'e, buat seluk ida. Importante liu, mak rai laran. Ita viajen ba rai liur mós imposivel ita mai, halo buat hotu. Importante mak ita nia nasaun ne'e, kuandu buat hotu la'o ho di'ak," nia afirma.

Luis dehan, politikamente halo impedimentu. La fó autorizasaun ba Prezidente Repúblika halo viajen. “Lei mós hakerek. Ne'ebé, ita hotu-hotu bazeia ba lei ne'ebé prevé tiha ona, la'ós Parlamentu Nasionál foti tuir nia hakarak. PN mós foti tuir lei ne'ebé prevé tiha ona," Luis esplika.

Tempotimor (Dili) – Reprezentante Partidu Libertasaun Populár (PLP) iha Parlamentu Nasionál (PN), Maria Angelina Sarmento hatete, polítika PLP nian hodi halakon pensaun vitalisia mak seguransa sosiál.

"PLP nia hanoin ne'ebé mak ideál liu halakon tiha pensaun vitalisia ne'e mak seguransa sosiál. Tanba seguransa sosiál ne'e, ita bele dehan hatuur ona seguransa sosiál ba ema hotu ne'ebé la haree ba nia kargu ka ema importante liu iha nasaun ne'e. Entaun, nia previlejiu liu. Maibé, seguransa sosiál ne'e ko'a o nia saláriu bainhira iha ona tempu reforma. O iha direitu foti fali o nia osan ne'e," dehan Maria Angelina Sarmento iha Parlamentu Nasionál, Tersa (17/09/19)

Tuir nia, lei pensaun vitalisia agora ein vigor hela. Maibé, deputadu tuan sira mós prontu ona atu kontribui ho AMP nia polítika.

"Lei pensaun vitalisia agora ein vigor hela, mas ha'u hanoin deputadu tuan sira prontu atu kontribui. Tanba, ida ne'e parte ida hotu husi AMP ninia komprimisiu inklui mós PLP nia komprimisiu," dehan Angelina.

Tuir Vise Prezidente Parlamentu ne'e, durante iha PN halo ona komunikasaun informál ho deputadu tuan sira, hodi halakon pensaun vitalisia no hotu-hotu apoiu de'it rejime kontribuitivu seguransa sosiál, ne'ebé hamosu justisa sosiál  ba ema hotu.

Nia akresenta, eis deputadu sira ne'ebé hetan pensaun vitalisia agora reduz ona ba pursentu 60%.

"Eis deputadu sira ne'ebé hetan pensaun ne'e halo redusaun ba % 60. Entaun se deputadu efetivu nia salariu mak US$ 1.600, entaun husi US$ 1.600 ne'e mak % 60 ba eis deputadu sira ne'ebé agora ne aplika hela % 60 ne'e, la'ós % 100 hanesan ho deputadu atual sira," dehan Angelina.

Tempotimor (Dili): I Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina katak la lójika bainhira bankada FRETILIN vota kontra proposta revizaun lei atividades petrolíferas.  

"Buat ne’e atu garante ba kompaña operadór ne'ebé halo hela operasaun iha kampu Bayu Undan no ba futuru, karik sira halo operasaun iha kampu Greater Sunrise depois de asina tratadu fronteira marítima. Prosesu ne'e, ajusta de'it husi akordu sira ne'ebé hala'o ona husi akordu CMATS nian," dehan Maria Angelina iha Parlamentu Nasionál, Tersa (16/07/2019).

Nia afirma, provizaun maioria ne'ebé foti hodi ajusta iha proposta de lei hirak ne'e, foti husi Tratadu Tasi Timor nian. 

"Tratadu Tasi Timor, momentu ne'ebé uluk governu FRETILIN ukun, sira mak halo tratadu ida ne'e. Agora, ita foti husi tratadu Tasi Timor ninia provizaun sira, hodi ajusta de'it ba Tratadu Fronteira Marítima, tuir esplikasaun ne'ebé ohin hato'o," dehan Maria. 

Tan ne’e, la lójika bainhira FRETILIN vota kontra ba proposta de lei ne'e. "Sira vota afavór iha fronteira maritime, maibé sira vota kontra ba iha proposta de lei ne'e, ba ha'u laiha lójika. Tanba, buat rua ne'e iha integradu ba malu. Ne'ebé, laiha ida mak ketak husi ida," Maria esplika.

Nia afirma, TL define fronteira marítima ne'e hodi define soberania TL nian. Maibé, TL mós define independensia ekonomia ne'ebé TL sei iha. "Proposta de lei hirak ne'e, atu asegura no salva guarda iha futuru no ita sei iha garantia ba independensia ekonomia ne'ebé define iha fronteira marítima ida ne'e. 

Tuir Maria Angelina, akordu ida uluk kona ba 10% ba Australia ne'e TL hakarak 100% mai hotu TL. Entaun prevé ida ne'e iha proposta lei sira la'os iha fronteira marítima.

"Partidu FRETILIN mak uluk deklara kona-ba ukun rasik aan. Soberania nasaun ida ne'e nian. Ne'ebé ita ukun aan ne'e la'os hetan Bandeira de'it, Hinu Nasionál, la'ós iha de'it nasaun ida RDTL ne'e no lingua. Maibé, ita ukun aan ne'e ekonomikamente ita mós ukun aan," dehan Angelina.

Page 2 of 2
Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter