“Ha’u fiar katak Timor-Leste iha dalan ne’ebé loos, dalan ba Protesaun Sosiál ida-ne’ebé adekuada ba ema hotu, ho nível protesaun nian sira ne’ebé adapta ba nesesidade ita-nia sidadaun sira-nian, tuir Rekomendasaun n. 202 OIT (organizasaun Internasionál do Traballu) nian defende, Protesaun sosiál ida-ne’ebé kontributiva liu, hodi garante partisipasaun ativa husi sidadaun sira, estimula espíritu pertensa nian no sidadania ida ne’ebé konxiente liu”, dehan PM Taur iha Manleuana, sesta (04/02).
Ho Protesaun sosiál ida-ne’ebé solidária liuba Traballadór sira, hodi tulun sira iha sira-nia dezafiu familiár no profisionál sira, iha kapasidade atu atua iha momentu moras, tuur-ahi ka dezempregu.
“Protesaun ida-ne’ebé ekuitativa liu no ativu iha pás sosiál, ho reforsu ba mekanizmu sira atu hamenus risku sira eskluzaun no vulnerabilidade sosiál nian”, afirma nia.
Tanba ne’e, protesaun ida ne’ebé sensivel liuba ema ki’ak no vulnerável sira, atu tulun ema sira iha momentu sira risku nian, kalamidade ka emerjénsia, bele kontribui mós ba dezenvolvimentu umanu sidadaun ida-idak nian, kria kondisaun nesesária sira ba moris ida ho autonomia ne’ebé boot liu neineik-neineik.
Alende ne'e Governu Timor-Leste agradese ba apoiu parseiru dezenvolvimentu hodi kontribui Timor-Leste ba dezenvolvimentu insititusionál.
"Agradese mós ba apoiu boot husi doadór no parseiru sira hotu dezenvolvimentu nian, ne’ebé kontribui ho sira-nia prezensa hodi hadi’a servisu sira no ba dezenvolvimentu institusionál”, hatete nia
Dadaun ne'e Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) servisu maka'as atu implementa vizaun Timor-Leste ba modernu liu, justu, solidáriu no ekuitativu liu, ne’ebé preokupa tebes ho ema sira ne’ebé mukit liu, vulnerável sira no dezfavoresida sira. (*)