Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com asesu iha pájina Ministériu Finansas, domingu (26/06) katak, Ministru Migeul esplika, serem’onia abertura ba atividade mak Vise Primeiru Ministru no Ministru Planeamentu e Ordenamentu (MPO), ne’ebé labele marka prezensa ho komunidade sira iha munisípiu, tanba kondisaun la permite.
“Vise Primeiru Mimstru labele marka prezenta to'o iha ita-boot sira-nia fatin, entaun nomeia ha’u hanesan Ministériu Administrasaun Estatal e aumesmu tempu hanesan temporariamente halo ezersisiu servisu hanesan Vise Primeiru Ministru nian, taba ne'e mak ohin ha’u hamrik iha ita-boot sira-nia oin hodi halo abertura ba sesaun ohin loron nian”, dehan nia.
Tanba Governu Konstitusionál daualu liuhusi MPO konvida komunidade múnisípiu Lautein sirahothotu partisipa atividade Konsulta Públika, Governu hakarak halo konsulta públika ho entidade no populasaun hothotu ba planu estratejiku Dezenvolvimentu 2011-2030 ne'ebé Governu konstitusionál daulau pretende ka hakarak halo reajustamentu.
“Ita haree husi liafuan reajustamentu ba planu estratejiku ne'e 2011-2030 ne'e iha ona, planu ida-ne'e oitavu Governu hakarak halo reajustamentu ba PED ne'ebé mak iha ona ejatamente balun atinje no balun la atinje entaun oitvau Governu mai to'o oha ita-boot sira-nia fatin hodi halo konsulta públika ba PED, ita lahalo foun maibé ita halo re-justamentu ba PED.
Tanba ne’e Governu hakarak rona komunidade sira-nia opiniaun no hanoin sira hotu kona-ba saida mak presiza hadi’a iha PED ne'e hodi nune'e Governu reajusta planu ida ho di’ak.
Governu iha nia planu ate fim do ano ne'e tenke konklui ona reajustamentu planu, ho planu foun ida-ne'e reajustadu ona.
“Ha’u hanoin iha Marsu ka Abril tinan oin 2023 ami hodi ona ba Parlamento Nasionál hodi aprova no ida-ne'e sai hanesan instrumentu planu ida ba estadu tomak atubele halo planu sira, no halo investimentu sira ne'e uja osan hodi investe iha planu PED no serve ba ita-nia estadu. Governu ida ne'ebé mak mai para sira bele halo ou kontinua planu ne'ebé mak halao ona sorin balu, planu ne'ebé mak hala’o ona balun ne'e utilizada atu Governu ne'ebé de’it mak anualmente halo sira-nia planu aktividade”, esplika nia.
Ba atividade Governu nian tinan-tinan tenke refleta planu ne'ebé mak iha ona mak Governu hahú planu iha tinan lima dala ida no planu sira ne'e tenke refleta planu sira ne'ebé hakerek ona iha PED, dokumentu ida-ne'e planu estratejiku reajustadu, ne'e importante teb-tebes atu hotu kontinua halo tuir. (*)