“Dekretu-lei ne'e iha hela, agora halo tuir buat ne'e hanesan ne'e, ita kuandu tau lei ida iha kedas ninia sansaun mós iha, kuandu sé mak viola sansaun mak ida-ne'e. Iha-ne'e horseik horbainrua ita autoriza reativa arte marsial, la tama arte rituál”, dehan Mandati iha Parlamentu Nasionál, kuarta (07/09).
Maibé depende ba Governu atu halo distinsaun (membedakan) ba ida-ne'e, nune'e ninia bele iha mós sasaun ka medida koasaun preventiva no represiva.
Tanba tau lei ne'e tenke iha medida koasaun preventiva nomós medida koasaun represiva siknifika preventiva ne'e maske seidauk akontese maibé iha ona medida preventiva ne'ebé obriga atu halo, nomós medida represiva ne'e siknifika bainhira kazu ne'e to'o remata ona tenke halo represaun atu labele halo tan fali.
Maske dadauk Arte Marsiál no Arte Rituál kontinua hamosu problema maibé FRETILIN prefere labele halimar fali ho taka loke.
“Loke ona purque ita kuandu taka fali ninia efeitu ne'e oinsá, agora ita loke fali ninia efeitu ne'e oinsá, agora ita buka maka rezolve fenomeno ida be tan saida mak ida-ne'e akontese, tenke hatene haree”, hatete nia.
Ba situasaun ida-ne'e Parlamentu Nasionál mós sei bolu' hikas Membru Governu nomós Komandu Jerál PNTL inklui KRAM atu deputadu sira bele husu kona-ba situasuan atuál ne'ebé mosu iha Komandu Munisípiu Dili. (*)