“Ami hatene katak, haree ba dimensaun, husi dezafiu ne'ebe pandemia reprezenta ba ita-nia estadu, no ba komplesidade ne'ebé iha, relasaun ho estratéjia ne'ebé tenke ezekuta hodi satan propagasaun pandemia ninian iha teritória nasionól”,
“Governu lidera husi seu Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, konkorda ho renovasaun ba deklarasaun estadu emerjénsia, periodu loron tolunulu”, dehan nia iha plenária PN, kuarta (30/06).
Tanba dalan di'ak atu hatan ba propagasaun moras ninian, mak Timor-Lests hakarak mantein tendénsia deskresente husi únumeru kazu loroloron ninian, husi diagnostiku Covid-19, ne'ebé bele sustentável no definitiva atubele kria kondisaun ne'ebé presiza hodi hamamar liután medida restritiva sira ne'ebé impoin ba sidadaun sira.
Maibé Vise Xefe bankada CNRT, Patrocino Fernandes dos Reis, konsidera medida ne’ebé Governu implementa durante ne’e hamosu reasaun oioin husi povu tanba limite sidadaun sira atu hala'o atividade ekonómika no sosiu-kulturál.
Maske nune’e, atividade governu bele halibur ema atus-ba-atus hodi kebra medida ne’ebé governu rasik dekreta.
Tanba Estadu Emerjénsia la’o tiha ona fulan sanulu resin-haat (14), dadaun ne’e ba fulan sanulu resin-lima (15). Maibé fulan balun nia laran, governu aplika polítika konfinamentu ba sidadauns sira, ho objetivu prevene no kombate propagasaun Covid-19.
“Ita hotu hatene katak polítika konfionamentu mak limita povu ninia sirkulasaun ba mai, povu labele buka moris hodi sustenta sira-nia nesesidades loroloron nian”, dehan nia.
Bankada CNRT haree durante ne'e povu hatudu sira-nia reasaun protesta ikus mai hetan agresaun husi autoridade seguransa, defeza no konsege tama iha sala detensaun.
“Situasaun ne’e ita tenke preokupa tanba Governu de Faktu liuhosi Sentru Integradu Jestaun ba Krize husi fulan-maiu to’o fulan-juñu masivamente rejista númeru kazu pozitvu Covid-19 sa’e maka’as ne’ebé espalha lalais iha territóriu laran”, hatete nia. (*)