"Horisehik (29/11), loron tomak ami halo aprovasaun ba relatòriu pareser komisaun C nian, depois konklui votasaun ba pareser liu, ho votu afavor 10, kontra 0 no abstensaun 3. E ohin (30/11), ami submete ona ba meza Parlamentu, e aban sei halo diskusaun iha jeneralidade iha primeiru dia”, dehan Prezidente Komisaun C trata asuntu Finansa Públika, Maria Angelica Rangel, iha resintu PN, tersa (30/11).
Dadauk komisaun C trata asuntu finansa públika mós entrega ona relatóriu pareser kona-ba proposta lei OJE 2022 ba meza PN, atubele halo ajendamentu.
Kona-ba OJE 2022 ne'e, komisaun C hato'o mós m rekomendasaun lubun ida, bazeia ba ezekusaun OJE 2021 ne’ebé mak mínimu pursentu 62.
"Entaun ami rekomenda ba Governu para iha futuru tenke ezekuta ho di'ak, tanba orsamentu la'ós orsamentu ida babain ona maibé orsamentu ne’ebé introduz mós ho orsamentu programa”, hatete nia.
Enkuantu, Proposta lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ne'e ho montante billaun US$1.6 sei aloka ba programa prioridades nasional neen hanesan Setór produtivu sira (Agrikultura no Turizmu), Ambiente no Konetividade ho alokasaun 27%, Abitasaun no Inkluzaun Sosiál 22%, Boa Governasaun 12%, Dezenvolvimentu Kapitál Umanu 10%, Dezenvolvimentu Rurál 3% no Dezenvolvimentu Setór Privadu 0,5%. Purtantu, ba funsionamentu mákina Estadu ne'e hetan alokasaun 18% no atividade seluk kuaze 8%.
Aleinde tuir klasifikasaun ekonómiku aas liu mak iha Transférensia Públika ho montante tokon US$565,9. Depois tuir kedan ho Bens no Servisus tokon US$449,8. Kapitál Dezenvolvimentu hetan alokasaun tokon US$401.7. Saláriu no Vensimentu tokon US$233 no Kapitál Menor tokon US$24,4.
Ba proposta OJE 2022 ne'e, tuir rejimentu parlamentu nian, katak diskusaun jeneralidade tenke halo durante loron tolu, aleinde espesialidade loron 10 inklui mós ho finál globál. (*)