Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Kareta ne'ebé hetan tuda iha Letefoho, Ermera, Sesta (06/04). Foto supplied. 

 DILI – Seidauk tama ba iha periodu kampaña eleitoral ba eleisaun antisipada, maibé tensaun politika iha baze komesa manas ba dadauk. 

Lider partidu politika sira ko’alia bebeik no husu bebeik ba povu tomak atu labele kria ka halo instabilidade iha rai laran, liliu iha periodu konsolidasaun partidaria ba to’o periodu kampaña no eleisaun nian, maibé liafuan hirak ne’e folin la’ek de’it, tanba la’ós tentasaun de’it, maibé mosu duni asaun anarkizmu no krime hasoru lider partidu politika sira bainhira ba hala’o konsolidasaun iha baze.

Ijemplu konkretu mak antes ne’e mosu grupu ida taka dalan ba konvoiu portavoz Alliansa Mudansa ba Progresu (AMP) atual prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak (TMR) iha Vikeke, no iha loron Sesta dader, 6 Abril 2018, mosu tan grupu balun halo asaltu ba konvoiu TMR nian ne’ebé tuda kareta Segundu Vise sekretariu jeral partidu CNRT nian, Jacinto Rigoberto iha postu administrativu Letefoho, munisipiu Ermera.

Tuir informasaun ne’ebé Tempo Timor asesu katak, ekipa AMP nian kompostu hosi TMR no Jacinto Rigoberto mai hosi diresaun postu administrativu Atsabe atu ba halo konsolidasaun partidu nian iha postu administrativu Hatulia, maibé derepente hetan asaltu hosi grupu deskoñesidu iha dalan klaran, iha postu administrativu Letefoho.

Segundu Vise sekretariu jeral partidu CNRT, Jacinto Rigoberto hatete, nia saudavel hela, maibé nia kareta mak a’at.

“Tarjetu ne'e ba ha'u duni. Vidru kareta oin boot ne’e mak rahun, tanba fatuk boot tolu mak mai loos. Sorte tau reben be la borus,” hatete Rigoberto via kontaktu telemovel ba Tempo Timor, Sesta (06/04).

“Ohin ha’u relata kedas iha polisia eskuadra Letefoho, hasai evidensia buat sira ne’e hotu ne’ebé entrega ba sira. Polisia mós haruka nia ema ida mai akompaña ha’u mai to’o tiha Bulolo mak fila,” hatutan Rigoberto.

Rigoberto hatutan, asaltu ne’e akontese iha postu Letefoho, suku Haubu iha dalan atu ba Hatugau.

Entretantu, komandante eskuadra polisia postu administrativu Letefoho, Cornelio Moniz rekoñese katak, iha duni keixa mai partidu AMP nian kona – bá akontesementu ne’ebé akontese iha Letefoho, maibé komandante Moniz seidauk bele relata kronolojia klean, tanba sei relata relatóriu kompletu ba komandante polisia munisipiu Ermera mak foin bele sai klean.

“Iha keixa duni, maibé sei submete hela iha prosesu iha eskuadra Letefoho, Ermera,” hatete komandante Moniz via kontaktu telemovel ba Tempo Timor, Sesta (06/04).

“Loloos ne’e ha’u bele relata hela, maibé sei prepara hela relatóriu hodi relata ba komandante munisipiu, tanba ha’u nia elementu sira sei halo hela observasaun, identifikaasaun ba fatin krime, no iha hela prosesu laran”.

Comment

AMBENO – Pessoal saúde hamutuk ema nain 23 ne’ebé rekruta hosi ministériu saúde destaka iha Rejiaun Administrativu Espesial Oe – Kusi Ambeno (RAEOA) desde Janeiru 2018 to'o oras ne'e seidauk simu saláriu, tanba mosu problema iha funsaun públiku. 

Bazeia ba dokumentu ida ne’ebé Tempo Timor asesu ho númeru referensia 85/SRS – RAEOA ZEESM TL/Gab.SRS/III/2018 katak Ministériu Saúde ho númeru referensia 208/MS/DGSC/RAEOA/III/2018 iha loron Kuarta, 7 Marsu 2018 kona – bá enkamiña lista funsionáriu foun. Nune’e mós despaixu Sekretaria Estadu Rejional Saúde iha loron 9 Marsu 2018 katak, tenke hato’o karta ne’e ba prezidente autoriedade no kopia hato’o ba funsaun públiku RAEOA. Iha biban ne’e sekretaria rejional ba saude enkamiña lista funsionariu foun ne’ebé rekrutadu hosi Ministériu Saúde iha tinan 2017, no mós salariu durante tinan 2017 Ministériu Saúde mak halo pagamentu, maibé infelizmente ministériu hapara ona salariu funsionariu foun ne’ebé koloka ba iha saúde RAEOA iha Dezembru 2017 hamutuk ema nain 23.   Entretantu, despaisu ida seluk hosi ministériu saúde ho númeru referensia 208/MS/DGSC/RAEOA/III/2018 loron 7 Marsu 2018 katak bazeia ba karta serbisu saúde rejiaun Oe – Kusi Ambeno ho númeru referensia 43/SRAS SSROA/Adm – JP/II/2018 iha loron 6 Fevereiru 2018 Diretor Jeral Serbisu Korporativus Ministériu Saúde, José dos Reis Magno husu ba Sekretaria Rejional Saúde RAEOA, atu responsabiliza pagamentu salariu ba funsionariu nain 23 hahu hosi Janeiru 2018 ba oin. 

Osan ne’ebé tenke selu ba pessoal saúde nain 23 mak US $10,175, maibé infelizmente to’o oras ne’e seidauk selu. Jornalista Tempo Timor, Raimundos Oki mós iha Oe – Kusi Ambeno bainhira funsionariu foun hirak ne’e ba hasoru prezidente substitutu RAEOA, Aresnio Paixão Bano iha nia gabinete iha Oe – Kusi Ambeno iha loron 21 Marsu foin lalais, maibé la hetan rezultadu.

“Ami konfirma ona ho funsaun públiku nasionál katak Oe – Kusi Ambeno nia osan iha, maibé funsaun públiku Oe – Kusi Ambeno mak seidauk aprova ho rajaun la klaru,” hatete dotor Paulo Colo via kontaktu telemovel ba Tempo Timor, Sesta (06/04).

“Kleur ona ami seidauk simu ami nia direitu. Lahatene tanba saida mak bele akontese hanesan ne’e,” nia hatutan.  Liu tiha ida ne’e, Tempo Timor marka audiensia ho Arsenio Paixão Bano hodi konfirma kona – ba assuntu ne’e, no assuntu balun, maibé lakohi antende ho rajaun la klaru to’o ohin loron. (Oki) 

Comment

DILI - Timor-Leste is about to enter a unique 30-40-year demographic opportunity window with  the potential for rapid economic and human development gains. While many countries are challenged by their aging populations, Timor-Leste, the second youngest country in the Asia-Pacific region, has an opportunity to translate its blessing into socio-economic dividends by unlocking the potential of its youthful population.

However, this endeavour is challenged by a significant number of unemployed and underemployed youth who face multiple wellbeing vulnerabilities, particularly in education and community vitality. Unless more targeted and quality investments are made now in health, education and the economy, Timor-Leste may miss out on this unique opportunity to unleash its development potential over the next few decades.

Launched today by Minister for the Council of Ministers Adriano do Nascimento, the Timor-Leste National Human Development Report 2018, entitled ‘Planning the Opportunities for a Youthful Population’ aims to promote public discussion and policy making around investing in youth and their well-being to benefit from a potential demographic dividend. The report is the outcome of a two-year collaboration between the UNDP, the Government of Timor-Leste and Flinders University, Australia.

“Timor-Leste is presented with a unique opportunity to make a significant leap forward in its human development,” said Mr. Roy Trivedy, United Nations Resident Coordinator and UNDP Resident Representative. “This can only be harnessed through an empowered generation of young women and men who are appropriately skilled, well-educated, and equipped to contribute fully to the process of nation building.”

Timor-Leste is one of the youngest countries in the world with 74 per cent of the population aged under 35, making it the second youngest nation in the Asia-Pacific region after Afghanistan and 15th youngest globally. Consequently, young people have the potential to play an extremely important role in the country’s achievement of its future development aspirations.

The report measures the subjective well-being of youth aged 15-34 across eight aspects of well-being based on a nationwide survey. Promisingly, it finds that three quarters of youth across Timor-Leste perceive themselves as leading healthy and satisfactory lives overall, however, it also finds that more than 80 percent experience deprivations in education and community vitality.

“Political leaders, government officials, businesses, community leaders and development partners have a responsibility to invest now in the wellbeing of youth. We need to unlock the potential of young people to contribute more effectively to Timor-Leste’s development to help create a more prosperous and sustainable future for all,” said Mr. Trivedy.

Inadequate investments in education and training result in a large pool of unemployed youth who feel unprepared for and lack the skills required to access decent employment. This is intensified for adolescent girls and young women who are further disadvantaged in fully participating in education and the economy due to gender roles. The perceived support youth receive from their communities is limited while more than 75 per cent have elevated levels of concern related to safety and security.

Considering the noticeable decline in birth rate in recent years and the arrival of a demographic window of opportunity, the report proposes that the largest human development gains and a rise in GDP per capita from $2,619 in 2015 to $15,375 in 2030 can be achieved if interventions in education and the economy are complemented by increased access to reproductive health services.

The report recommends allocating 25 per cent of the state budget to education and training and calls for several reforms to achieve better quality education and the transformation of economically inactive youth into entrepreneurs in agriculture, tourism and other sectors of the economy that show potential for growth. (pr)

Comment

DILI - Timor-Leste atu tama dadauk ba janela uniku ida tinan 30-40 ba oportunidade demografika ho potensialidade ba dezenvolvimentu ekonomiku no umanu ne’ebe lais. Enkuantu nasaun barak enfreta dezafiu husi sira nia populasaun idozus, Timor-Leste, segundu nasaun ne’ebe joven liu iha rejiaun Asia-Pasifiku, iha oportunidade atu transfere tulun ne’e ba socio-ekonomiku dividendu liu-husi loke potensialidade populasain joven sira nian. 

Maibé, esforsu ne’e hasoru dezafiu husi numeru joven dezempregu ne’ebe hasoru vulnerabilidade oioin iha moris diak, partikularmente iha edukasaun no vitalidade komunitaria. Investimentu ho kualidade no tarjetu tenke aumenta barak liu ba saúde, edukasaun no ekonomia agora, se lae Timor-Leste bele lakon oportunidade uniku atu hasae potensialidade dezenvolvimentu ba dekade hirak tuir mai. 

Relatoriu Nasionál Dezenvolvimentu Umanu Timor-Leste 2018 ho titlu “Planeia Oportunidade ba Populasaun Joven ida” ne’ebé lansa ona husi Ministru do Konsellu de Ministry Adriano do Nascimento ohin, nia objetivu mak atu promove diskusaun publiku no formulasaun politika sira kona-ba investimentu iha joventude no sira nia moris-diak, nune’e bele benefisia husi potensialidade demografika dividendu. Relatoriu ida ne’e resultadu husi kolaborasaun durante tinan rua entre PNUD, Governo Timor-Leste no Universidade Flinders, Australia. 

“Timor-Leste iha oportunidade uniku atu aselera ninia dezenvolvimentu umanu,” hatete, Roy Trivedy, Kordenador Rezidente Nasaun Unidas no Reprezentante Rezidente PNUD ba Timor - Leste.

“Ida ne’e so bele aproveita liu husi jerasaun joven feto no mane sira ne’ebe iha kbiit, abilidade, edukasaun diak, no preparadu atu kontribui totalmente iha prosesu konstrusaun nasaun,” hatutan Roy.  

Timor-Leste mak nasaun ida joven liu iha mundu ho prosentu 74 husi populasaun ne’ebe ho idade 35 anos ba kraik, sai hanesan nasaun foinsae daruak iha regiaun Asia-pasifiku depoisde Afghanistaun, no globalmente joven liu ba dala 15. Tanba ne’e, joven sira iha potensialidade boot atu halao sira nia knaar importante hodi realiza nasaun ne’e nia aspirasaun ba futuru dezenvolvimentu.

Relatoriu ne’e sukat joven ho idade entre 15-34 sira nia moris-diak iha aspetu 8 (walu) moris-diak nian bazeia ba survei iha nasaun laran tomak. Survei ne’e hetan katak tres quartos husijuventude sira iha Timor-Leste laran tomak konsidera sira nia an iha kondisaun saude diak no moris satisfatoriu jeralmente, maibé, survei ne’e mos hetan katak 80% liu joventude sira esperensia limitasaun oioin iha edukasaun no vitalidade komunitaria.

“Lideransa politika sira, ofisial governu, negosiador, lideransa komunitariu no parseria dezenvolvimentu sira iha responsabilidade atu investe iha joventude sira moris diak. Ita presiza loke potensialidade ba jerasaun populasaun joven atu kontribui efetivamente ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian atu ajuda kria prosperiadade no sustentabilidade futuru ba hotu-hotu.”

Investementu la adekuadu iha edukasaun no treinamentu ba grupu juventude sira ne’ebé dezempregu ne’ebe sente la perparadu ba no falta abilidade nesesariu ba asesu serbisu ne’ebe diak. Ida ne’e intensifikasaun ba joventude feto no feto foinsae ne’ebe dezvantajen liu atu partisipaiha edukasaun no ekonomiatanba papel jeneru. Joven sira mos konsidera katak apoiu ne’ebe sira simu husi sira nia komunidade limitadu enkuantu liu pursentu 75 iha preokupasaun nivel ass relasiona ho protesaun no seguransa.

Hare katak taixa moris nian tuun iha tinan hirak liu ba no jenela oportunidade demografika ne’ebé mai dadauk, relatoriu ne’e propoin katak dezenvolvimentu umanu bo’ot liu no GDP per kapita bele sae husi $2,619 iha tinan 2015 ba $15,375 iha 2030 bele atinji se intervensaun iha edukasaun no ekonomiaakompania hoho hasae asesu ba servisu saude reproduktiva.

Relatoriu ne’e rekomenda alokasaun pursentu 25 husi orsamentu estadu ba edukasaun no treinamentu no reforma oioin atu alkansa edukasaun ne’ebe iha kualidade diak no transformasaun ba joventude ne’ebe lativu ekonomikamente sai emprendedor iha agrikultura, turismu no setór ekonomiku seluk nian iha ne’ebe hatudu potensialidade ba krezimentu. (pr)

Comment

Prijaun Bekora  

BEKORA – Dadus estatistika hosi prijaun Bekora kona – bá total prijioneiru sira oras ne’e hamutuk ema nain 569. 

Diretor Prijaun Bekora, João Domingos katak, hosi númeru ne’e dadur joven hamutuk 39, prijioneiru kondenadu hamutuk 415, prijioneiru preventiva hamutuk 154. 

Iha mós dadur estranjeiru hamutuk 16 mai hosi Indonezia nain hitu (7), Xineza nain tolu (3), Austrália nain rua (2), no Filipina nain ha’at (4). Priojioneiru ba krime droga hamutuk ema nain ne’en hanesan Indonézia nain ha’at (4), Timoroan nain ida, no Austrália nain ida. 

Iha mós membru F – FDTL nain rua (2), eis membru PNTL nain rua (2).  

“Hosi númeru prijioneiru ne’e sira iha komportamentu di’ak, tanba to’o agora ita boot sira la rona sira perturba seguransa tantu iha Bekora no Glneo, maibé buat hotu la’o ho di’ak,” hatete diretor João ba Tempo Timor iha prijaun Bekora, Dili foin lalais. 

Iha mós prijioneiru hamutuk ema nain 11 mak sofre hela moras mental, maibé parte prijaun serbisu hamutuk ho ministériu saúde hodi halo tratamentu intensivu ba prijioneiru hirak ne’e. No hamutuk nain hitu (7) mak sofre moras TBC. 

“Iha dotor psikiater ida mak halo tratamentu ba sira kada loron Sesta. Moras hirak ne’e mosu iha liur mak lori mai iha prijaun”. (Oki)   

Comment

Tribunal Distrital Oe - Kusi Ambeno. Foto Tempo Timor/Raimundos Oki  

NIANAPU – Kondenadu ida ba krime violasaun sexual mate iha sela polisia Oe – Kusi, tanba deskonfia tara a’an, maibé familia matebian kondena maka’as polisia Task Force ne’ebé falla atu asegura matebian iha sela laran. 

Tribunal Disttrital Oe-Kusi kondena arguidu nain ha'at ba kazu krime violasaun sexual iha tinan 2016. Desijaun ba kazu ne’e akontese iha loron Segunda, 19 Marsu foin lalais. Tribunal kondena matebian Agustinho Sequeira da Cruz (22) ho pena prijaun tinan 15, no nain rua seluk mós tinan 15 inklui kondenadu ida mak hetan kondenasaun tinan 22. Hafoin desijaun ne’e, kondenadu nain tolu ba hatama iha sela detensaun polisia Oe – Kusi Ambeno hodi hein to’o atu transfere ba prijaun Bekora, Dili iha loron Tersa, 20 Marsu maibé la konsege, tanba kondenadu Agustinho mate iha sela polisia.

Inan hosi matebian Agostinho haktuir katak, sira simu ho laran luak kona – bá desijaun Tribunal nian, maibé la si mu situasaun ne’ebé hamate nia oan mane primeiru iha sela detensaun polisia laran. 

“Durante tinan rua tahanan luar am i kumpri lei, maibé tanba saida mak ha’u nia oan mate iha polisia nia liman laran, no polisia dehan sira lahatene buat ida. Polisia tenke responsabiliza ba kazu ne’e,” hatete Felisberta da Conceição nu’udar inan hahoris matebian Agostinho ba Tempo Timor iha aldeia Nianapu, suku Bobometo, sub - rejiaun Oe - Sili, Oe - Kusi Ambeno, Kuarta 20 Marsu 2018.

Felisberta hatutan, liu tiha ida ne’e, polisia mós foti mate isin lori ba sala mortuariu hospital refereal Oe – Kusi nian hodi halo autopsia, maibé la autoriza inan – aman atu tama hare sira nia oan, no to’o oras ne’e mós dotor seidauk fó sai rezultadu autopsia kona – bá kazu ne’e rasik.

“Tanba saida mak sira lori halai ba sala mortuario, no la autoriza ami hodi tama ba hare. Ne’e saida mak hanesan ne’e. Hatoba ha’u nia oan iha hospital durante loron tolu mós nunka autoriza ami atu tama hare,” esplika Felisberta.

Nia dehan, iha posibilidade boot ba involvimentu polisia nian mak hamate nia oan iha sela polisia Oe – Kusi, tanba hafoin desijaun Tribunal nian iha Segunda, polisia serbisu investigasaun kriminal lori kondenadu nain tolu ne’e ba sulan iha sela detensaun polisia nian hodi hein Tersa, 20 Marsu ró ba Oe – Kusi mak bele transporta kondenadu hirak ne’e ba prijaun Bekora, Dili, maibé la konsege, tanba kondenadu Agostinho mate iha sela laran.

“Labarik nain tolu ne’e toba hamutuk iha kuartu ida de’it. Sira nain rua seluk ne’e tama ba sela laran ho isin tanan (molik) de’it, maibé ha’u nia oan sira (polisia) husik nia tama ho nia ropa kompletu, depois kalan fahe ba rua, ahi eletrisidade mate, no Tersa dadersan ha’u simu informasaun katak ha’u nia oan mate ona iha sela laran, tanba deskonfia tara a’an ka oho a’an ho nia faru ne’ebé nia uja,” haktuir Felisberta.

Bainhira polisia lori mate isin entrega ba inan – aman mós polisia kontinua “falsifika” termu entrega katak matebian mate iha hospital. La’ós mate iha sela polisia.

“Ha’u tama ba hare matebian toba taka rabat rai ho kondisaun mate. Nia faru kesi hela iha kakorok. Ha’u atu foti telefone hodi hasai foto mós polisia lakohi,” haktuir matebian nia aman ki’ik Elias Abi.

“Agustinho mate iha sela polisia, la’ós iha hospital,” hatete Elias.

Nune’e, polisia ba dala tolu ona iha matebian nia uma hodi entrega termu entrega mós familia lakohi simu, tanba konsidera termu entrega ne’e nakonu ho falsifikasaun ho intensaun atu halakon evidensia ba matebian nia mate.

Kazu ne’e oras ne’e sai polémika boot iha Oe – Kusi Ambeno. Liliu hosi parte familia nian deskonfia polisia sira ne’ebé hala’o serbisu iha Tersa kalan mak oho mate sira nia oan. Entretantu, informasaun hosi parte polisia nian katak evidensia hatudu, matebian mak desidi oho nia a’an rasik ho nia faru, maibé polisia oras ne’e mós sei kontinua hala’o prosesu investigasaun ba kazu ne’e hodi hatene nia hun no abut.

Hatan kona – bá deklarasaun familia nian, komandante polisia Oe – Kusi Ambeno, superintendente xefe, Arnaldo de Araújo katak, to’o oras ne’e parte ministériu públiku sei hala’o hela prosesu investigasaun, no seidauk bele fó resposta ba kestaun ne’e, tanba kazu ne’e sei iha hela prosesu investigasaun nia laran.

“Agora sei halo hela prosesu investigasaun iha Ministériu Públiku. Ha’u seidauk bele fó sai ba públiku sem (tanpa) iha notifikasaun ruma,” hatete komandante Arnaldo via telemovel ba Tempo Timor, Sabadu (31/03).

Defeza ba matebian, defensor Kalisto Tout katak, to’o oras ne’e mós nia seidauk hatene klaru kona – bá motivu kazu ne’e.

“Nu’udar defeza ba matebian, ha’u sente laran triste tebes, tanba matebian tama ba sela polisia ho saudavel, maibé derepente mate. Agora ita hein de’it rezultadu autopsia atu hatete oinsá,” hatete defensor Tout ba Tempo Timor iha Tribunal Distrital Oe – Kusi Ambeno, Segunda (2/04).

Nia hatutan, bainhira rezultadu autopsia hatudu homesidu (ema mak oho) kondenadu Agostinho mak dono (nain) ba prosesu ne’e ka Ministériu Públiku sei halo prosesu.

“Maibé se nain ba asaun penál mak la foti asaun, entaun defensor públiku sei uja nia kompetensia atu halo rekursu,” nia esplika.

Rezultadu autopsia ba kazu ne’e seidauk fó sai nia rezultadu, no parte familia planeia ona atu hato’o hikas keixa eskrita kona – ba kazu ne’e rasik. (Oki) 

Comment

     

DILI – Sekretáriu Jeral partidu FRETILIN atuál primeiru – ministru governu minória no governu jestaun, Mari Alkatiri hatete, Kay Rala Xanana Gusmão no Taur Matan Ruak moe laiha, tanba uja boiña mean, no Matan Ruak responde katak se boiña mean mak laiha Mari Alkatiri mós la mai Timor, maibé hela metin de’it iha Maputo (Moçambique). 

Comment

 Mari Alkatiri 

DILI – Primeiru – Ministru governu minória no governu jestaun, Mari Alkatiri hatete, se momentu nia mak ba halo negósiasaun, no fila mai mak la lori kadoras mina rai mai Timor – Leste, oras ne’e kala ema tara ona nia.

Comment

DILI – Kay Rala Xanana Gusmão hatete, Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) tenke manan eleisaun hodi bele garante riku soin sira, no hadia Estadu.

Comment

 

Kay Rala Xanana Gusmão 

DILI - Eis primeiru – ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, maske hala’o hela peregrinasaun iha rai liur durante fulan, maibé nia simu informasaun katak durante fulan ne’en nia laran, governu insulta hela de’it nia nu’udar koruptor.  

Comment

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Tempo Timor Networks

Online Counter