Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

MAPKOMS Parabeniza Dom Vírgilio Sai Kardeál Dahuluk Timor-Leste

Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo. Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo, hato'o parabéns ba sua Eminénsia Reverendíssima no Arsebispu Arkedioseze Metropolitanu ba Dioseze Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva ne'ebé simu ona kna’ar foun nu’udar Kardeal dahuluk iha Timor-Leste.

“Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo hato'o parabéns ba sua eminência Kardeál dom Virgílio do Carmo da Silva ne'ebé mak sai Kardeál dahuluk iha Timor-Leste”, deklara Ministru Jeronimo liuhusi pájina MAPKOMS ne'ebé www.tempotimor.com asesu, tersa (06/09).

Purtantu Arsebispu Arkedioseze Metropolitanu ba Dioseze Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva simu kna’ar nu’udar Kardeál dahuluk Timor-Leste nian hamutuk ho Kardeál na'in-20 seluk husi Amu Papa Francisco iha Igraje Vatikanu, loron 27 fulan-agostu.

Bigrafia Kardeál do Carmo, SDB

Kardeál Virgílio do Carmo da Silva moris iha loron 27 Novembru 1967, iha Venilale, Timor-Leste. Kardeál hahú estudu dahuluk iha Eskola Primária to’o Sekundária iha Eskola Ealeziana iha Fatumaca.

Hafoin remata eskola, nia kontinua formasaun iha kongregasaun saleziana no halo ninia profisaun dahuluk iha loron 31 Maiu 1990 iha Komunidade Saleziana Fatumaka.

Depoizde halo ninia profisaun dahuluk, Kardeál Virgílio hala’o ninia estudu filozófiku no teolójiku iha Manila, Filipina. Durante estudu iha Filipina, nia halo ninia profisaun perpétua iha loron 19 Marsu 1997.

Kardeál do Carmo simu ordenasaun prezbiterál iha loron 8 Dezembru 1998 iha Santuário Nacional de Maria Auxiliadora dos Cristãos Parañaque, Filipina depoizde remata ninia estudu teolójiku nian iha Dom Bosco School of Theology (BDST) ne'ebé uluk hanaran Dom Bosco Center of studies (DBCS).

Husi tinan 1999-2002, tau matan ba aspirante sira iha Fatumaka. Hafoin muda ba Venilale hodi tau matan ba pre-aspirante sira-nian no hala’o mós kna’ar nu’udar administradór komunidade nian. Husi 2005-2007, Virgílio kontinua filafali ninia estudu sira iha área Espiritualidade nian iha Universidade Pontifícia Salesiana (UPS), Roma.

Nune’e filafali mai Timór, husi tinan 2007-2014, hala’o ninia kna’ar iha Komunidade Saleziana Fatumaca nu'udar Mestre dos Noviços.

Husi tinan 2009-2014, Kardeál dezignadu hala'o mós ninia kna’ar nu’udar Diretór Komunidade Saleziana Fatumaka. Iha tinan 2015, Reitór-Mór Salezianu sira-nian Dom Ángel Fernández Artime, SDB hili Mons. Virgílio sai Provinsiál ba Vise-Provínsia ITM (Indonesia-Timor) nian.

Iha loron 30 Janeiro 2016, Mons. Virgílio hetan nomeasaun husi Papa Francisco hodi sai Bispu Dioseze Dili nian no iha Setembru 2019 foti nia sai Arsebispu dahuluk ba Arkedioseze Metropolitana Dili nian.

Hafoin, iha loron 29 Maiu 2022, iha konkluzaun Regina Coeli nian, Papa Francisco fó sai naran hirak-ne’ebé atu hola parte iha Koléjiu Kardeál sira-nian hamutuk na’in ruanulu-resin-ida no entre sira ida mak Kardeál Virgílio do Carmo da Silva, SDB.

Papa Francisco hatudu ninia domin ba povu Timor no Sarani sira Kreda Timor-Leste nian hodi hili Arsebispu ba to’o iha Koléjiu Kardeál sira-nian. Elevasaun ba Koléjiu Kardeál sira-nian ida-ne’e nu’udar prezente ida ba Kreda Timor-Leste no sarani Timoroan sira hotu.

Papa Francisco iha ninia konkluzaun ba nomeasaun ida-ne’e husu ba sarani tomak iha mundu atu reza ba kardeál foun sira-ne’e atu kolabora didi’ak ho nia, ne’ebé halao kna’ar nu’udar Bispu Roma nian no ulun Kreda Katólika, hodi tau matan ba Maromak nia povu iha mundu tomak.

Bispu na'in-20 ne’ebé sai Kardeál, no naran kardéal sira tuir mai otas menus husi ualu-nolu (80) hanesan:

Dom Arthur Roche (Inglaterra), prefeito da Congregação para o Culto Divino e a Disciplina dos Sacramentos (Santa Sé), Dom Lazzaro You Heung sik (Coreia do Sul), Prefeito da Congregação para o Clero (Santa Sé), Dom Fernando Vérgez Alzaga (Espanha), Presidente da Comissão Pontifícia para o Estado da Cidade do Vaticano e presidente do Goveratorado do Estado da Cidade do Vaticano, Dom Jean-Marc Aveline (França), Arcebispo de Marselha, Dom Peter Okpaleke (Nigéria), bispo de Ekwulobia, Dom Leonardo Ulrich Steiner (Brasil), Arcebispo de Manaus, Dom Filipe Neri António Sebastião do Rosário Ferrão (Índia), Arcebispo de Goa e Damão, Dom Mons. Robert Walter McElroy (EUA), Bispo de San Diego, Dom Virgílio do Carmo da Silva (Timor-Leste), Arcebispo de Díli, Dom Óscar Cantoni (Itália), Bispo de Como, Dom Anthony Poola (Índia), Bispo de Hyderabad, Dom Paulo Cezar Costa (Brasil), Arcebispo de Brasília, Dom Richard Kuuia Baawobr (Gana), Bispo de Wa, Dom William Goh Seng Chye (Singapura), arcebispo de Singapura, Dom Adalberto Martínez Flores (Paraguai), Arcebispo de Assunção, no Dom Giorgio Marengo (Itália), Prefeito Apostólico de Ulaanbaatar (Mongólia).

Kardeál sira ne’ebé otas liu 80 hanesan:

Dom Jorge Enrique Jiménez Carvajal (Colômbia), Arcebispo Emérito de Cartagena, Dom Lucas Van Looy (Bélgica), Arcebispo Emérito de Gent, Dom Mons. Arrigo Miglio (Itália), Arcebispo emérito de Cagliari Padre Gianfranco Ghirlanda, sj, (Itália), no  Professor de Teologia Mons. Fortunato Frezza (Itália), Cónego de São Pedro.

Tuir dadus husi Vatikanu katak, dadaun ne’e númeru kardeál iha tinan ida-ne’e (27 de Agosto de 2022) Uma kreda universál iha kardeál hamutuk 229 husi númeru ne’e, 132 mak kardeál eleitór katak, kardeàl hirak ne’ebé iha voz ativa bainhira mosu eventu konklave ruma.

Nune’e mós dadus kardeál ba nasaun Europa ho totál 107 (husi númeru ne’e na’in-54 eleitór), Kardeál Amerikanu ho totál na’in-60 kardeál (husi númeru ne’e na’in-38 eleitór), Kardeál Asia ho totál na’in-30 (husi númeru ne’e, 20 eleitór), Kardeál Afrikanu ho totál 27 (husi númeru ne’e na’in-17 eleitór), no Kardeal Oceánia hamutuk na’in-5 (husi númeru ne’e na’in-3 eleitór). (*)

Rate this item
(2 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter