“Diverfikasaun ekonómika ne’e ha’u hanoin resposta di’ak ida atu subtitui ita-nia fundu petrolíferu rasik”, dehan nia hafoin audénsia ho Xefe Estadu, José Ramos Horta iha Palásiu Prezidensiál Bairo Pite, tersa (16/08).
Maibé ba deversifikasaun ba ekonomia ne'e rasik iha Timor-Leste durante ne'e seidauk halo didi'ak.
Tanba ne'e, Governu liuhusi Ministériu Finansa mantein buka empréstimu Konsiensianáriu ho funan ne'ebé ki'ik, atu evita halo levantamentu ba fundu minarai nomós oinsá proteje rai ida-ne'e.
“Ida mak ita halo ona segimentasaun ba fundu ne’e rasik. Aleinde ne’e, Governu buka empréstimu konsensionáriu ho funan ki’ik atu proteje ita-nia rain, ida-ne’e mak daudaun ita halo”, afirma nia.
Dadauk Estadu Timor-Leste rasik lakon osan billaun $1,6 hosi fundu petrolíferu, tanba problema merkadu internasionál no merkadu finanseiru ne'ebé laiha kontrolu másimu husi Governu.
Nune'e mos Governu foti osan ho montante boot hosi fundu petrolíferu, liu Rendimentu Sustentabilidade Estimadu (RSE) ne’ebé implikasaun tebes, tanba tuir loloos fundu petrolíferu ne'e atinje ona billaun $22.
Ba kestaun ne'e, Ministériu Finansa halo ona ezersísiu bazeia ba cash flow ne’ebé Governu kontrola didi’ak osan, katak presiza osan mak foin foti osan husi fundu petrolíferu.
Maibé, Governu mós halo investimentu liuhusi projetu Parseria Públika Privada (PPP) ne’ebé bele estimula no konvida setór privadu atu tau sira-nia investimentu.
Purtantu reseita doméstika Timor-Leste nian agora dadauk atinje millaun $180, no espera bele sa’e to’o millaun $220, maibé presiza mós serbisu maka’as.
Tuir deklarasaun ne'ebé iha katak hahú fulan-janeiru to’o marsu 2022, Estadu Timor-Leste lakon billaun $1,6 husi retornu fundu petrolíferu.
Nune’e mós, Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) lansa relatóriu trimestre daruak ne’ebé termina iha loron 30 juñu 2022, hatudu katak kapitál fundu iha trimestre daruak tun ba billaun $17,84, kompara ho trimestre dahuluk ho montante biliaun $19,12. (*)