Tanba Dirijente Kooperativa Polísia Konsumsi (POLKOM) no membru ba Kooperativa Kreditu Uniaun Moris Foun Fuiluro, Paulo de Sousa esplika, bainhira nia envolve iha kooperativa moris foun Fuiloru konsege halo mudansa ba nia moris durante ne’e.
"Ha'u fó ha'u-nia apresia ba kooperativa Lautein rasik, kooperativa Kréditu Uniaun Moris Foun, pesoál ha'u prefere envolve iha kooperativa duké banku, referénsia ida ba ha'u mak ha'u rai osan iha banku nia ko'a bebeik ha'u-nia osan, ha'u triste, entaun ha'u hasai tiha osan ba rai iha kooperativa Uniaun Kréditu Moris Foun iha Fuiloru, bele nia akuntan la'o ladún di'ak maibé nia dezenvolvimentu la'o di'ak, ha'u bele sosa motorizada ida, uma ida, no karreta, ha'u apresia ba kooperativa”, informa Paulo de Sousa ba www.tempotimor.com iha salaun Coconut Oil, Suku Souro, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautein, kinta (09/12).
Haree ba envolvimentu iha Banku no Kooperativa Kréditu Uniaun sira iha ida-idak nia benefisiaria maibé mos iha nia frakeza sira.
"Tanba ita rai osan iha banku ne'e ita osan tun hela de'it kada fulan, entaun ha'u hasai tiha ha'u ba tama fali Kréditu Uniaun Moris Foun Fuilolu”, dehan nia.
Maske envolvimentu iha kooperativa ladún iha tékniku hanesan dijitalizasaun sira maibé nia dezenvolvimentu ne'e la'o di'ak liu.
Bainhira rai osan iha banku tanba iha funan ne'ebé aas liu, difísil atu halo dezenvolvimentu ba setór privadu inklui mikro pekena empreza sira.
"Ita lori osan ba rai iha banku, ita la ba investe tan iha ne'ebá, la'ós nia aumenta maibé nia menus ba bebeik, ne'e tuir pesoál ha'u nia haree”, afirma nia.
Antes ne'e konsege Empresta osan iha banku ida, ne'ebé nia la temi naran konsege halo nia bangkrarota, maibé hafoin envolve iha kooperativa konsege ajuda nia.
"Uluk ha'u empresta osan US$8.000 iha banku ida, ha'u monu, ikus mai ha'u hakiak manu, hau oferese ba Kooperativa ikus mai ha'u empresta iha kooperativa no taka fali iha banku”, konta tuir.
Tanba Sekretária Estadu Kooperativa (SEKOOP) mak hatudu nia vontade di'ak hakarak dezenvolve kooperativa sira hodi kontribui ba nasaun liuhusi setór ekonomia.
Dadaun ne'e hala'o ona formasaun oioin ba kooperativa sira oinsá atu garante nia kooperativa sira hodi lori ba oin iha tempu naruk nia laran.
Dadaun ne'e SEKOOP hahú asina MoU (Memorando of Understanding) ho Banku Centrál Timor Leste (BCTL) atu fasilita kooperativa sira iha passu dijitalizasaun nian. (*)