Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKOOP), Elizário Ferreira hatete, loron internasionál direitu sosio-ekonomiku ba merkadu importante iha Timor-Leste.
"Iha ita-nia rain, ekonomia rai laran sei sai hanesan problema ba ita, maibé loron ida ohin ne'e loron internasionál ba direitu no sosiu-ekonómiku ohin (10/12) sua eselénsia atribui medalla ba manán na'in sira, maibé Sekretáriu Estadu Kooperativa iha prémiu atu entrega maibé nia parte akumula komunidade sira no membru kooperativa sira, tanba kooperativa parte setór importante ida iha ekonomia rai laran nian, ne'ebé mak bele kontribui ba komunidade sira atu reforsa komunidade sira”, dehan Elizário iha ámbitu selebrasaun loron nasionál sosio-ekonomiku no CU iha Suku Souru, sesta (10/12).
Tanba membru kooperativa sira halo atividade ekonómika sira liuhusi atividade hakiak animal, atividade produsaun sira, no parte Kréditu Uniaun oinsá mak hanorin komunidade poupansa ba osan ne'ebé membru kooperativa no komunidade hetan liuhusi atividade loroloron nian.
Husi atividade sira ne'e mak loron importante ba direitu sosio-ekonomiku iha merkadu ba komunidade iha Timor-Leste no mós internasionál nia objetivu.
"Segundu, loron ida ohin mós, iha tinan 2011 loron ida hanesan ohin (10/12) Kréditu Uniaun (CU) halibur malu iha Canossa Has laran Komoro halo deklarassun ida katak loron (10/12) ne'e sai loron nasionál ba Kréditu Uniaun (CU)”, hatete nia.
Tanba husi loron nasionál CU ne'e mak Sekretária Estadu Kooperativa hili fatin Lagoa Hénumo selebra loron nasionál atu motiva komunidade sira atu kontinua atividade ekonómika sira ne'e hodi kontribui ba dezenvolvimentu kooperativa nian.
Nune'e mós CU eduka membru eduka mós komunidade atu nune'e bele iha partisipasaun másimu iha vida kooperativa nian hodi hetan benefisiu finanseira no mós kontinua hala'o atividade produsaun sira.
SEKOOP mós husu ba Movimentu kooperativa sira kontinua hatudu badinas iha atividade sira ne'ebé mak kada kooperativa hala'o, kontinua hasa'e produsaun iha rai laran hodi kontribui ba vida ekonómika iha Timor laran tomak nian.
Tanba ekonomia iha Timor-Leste barak mak sei abandona iha setór turizmu, kulturál, no seluk tan ne'ebé mak presiza atu hadi’a di'ak liután. (*)