"Asaun sira ne’ebé, tuir ha’u-nia opiniaun, nu’udar objetivu konstitusionál sira ne’ebé importante, asume ona iha Programa Governu nian ho Timoroan sira, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável nian sira (ODS), ne’ebé ninia objetivu to’o tinan 2030: halakon hamlaha no ki’ak”, dehan Taur Matan iha Manleuana, sesta (04/02).
Ho ida ne’e, hadi’a nível nutrisaun no dezenvolvimentu umanu nian, promove asesu serbisu báziku sira ne’ebé ho kualidade iha saúde, edukasaun, abitasaun, eletrisidade, bee no saneamentu, ho protesaun sosiál ne’ebé adekuadu ba grupu sira ne’ebé mukit liu, vulnerável no dezfavoresidu sira, ba sira ne’ebé lian laek, sira ne’ebé ema haluha no sira ne’ebé hasoru risku eskluzaun sosiál nian ne’ebé boot liu.
Nune'e husu ba membru Governu sira atu aselera lalais programa ne'e hodi apoiu sosiedade sivíl sira, ema vulnerável no defisiénsia sira iha Timor-Leste.
"Asaun sira ne’ebé ita hakarak haree implementa iha terrenu ho lais, hodi mobiliza ba efeitu ne’e la’ós de’it rekursu no funsionáriu sira Estadu nian, maibé mós ho kolaborasaun ne’ebé transversál no integrada, husi entidade sira, doadór sira, parseiru dezenvolvimentu sira no husi organizasaun sosiedade sivíl sira, ne’ebé husi kedas restaurasaun ba independénsia kontribui ba implementasaun programa apoiu oioin ba labarik sira, ba inan sira, ba idozu sira, ba sidadaun sira ne’ebé ho defisiénsia no ba grupu sira seluk ne’ebé ho vulnerabilidade boot”, afirma nia.
Faze ida ne’ebé ezijente liután, sei presiza mós investimentu barak iha koordenasaun institusionál, iha armonizasaun ba prosedimentu sira, iha kolesaun ba dadus no estatístika sira, no iha formasaun no kapasitasaun ba rekursus umanus, atu nune’e garante servisu sira ho kualidade ne’ebé di’ak no sustentável liu.
"Ami kontinua konta ho ita-boot sira-nia apoiu importante iha faze foun ida-ne’e, ne’ebé hahú agora, ho estrutura operasionál foun, enkuadramentu legál ida ne’ebé forte liu no reforsa meiu sira implementasaun, monitorizasaun no avaliasaun ba rezultadu nian sira, ne’ebé koloka ba dispozisaun Konsellu Nasionál nian ba Protesaun Sosiál, husi Sekretariadu Ezekutivu no Grupu Inter-institusionál, ne’ebé sei kolabora ho autoridade tutelár Governu nian”, reforsa nia.
Ida ne’e estratéjia ida ne’ebé lidera husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, konta ho apoiu tékniku no espesializadu husi Parseiru Dezenvolvimentu sira, liuhusi Programa ACTION husi Organizasaun Internasionál Trabalho (OTI) ne’ebé finansia husi Governu Portugal nian.
"Ami agradese tebes ba serbisu hothotu ne’ebé realiza husi funsionáriu sira, asistente sira, tékniku sira no espesialista sira ne’ebé kontribui ona ba diagnóstiku no perfíl situasaun nasionál nian ne’ebé fundamenta asaun sira ne’ebé ita tenke realiza iha dékada tuir mai”, hatete nia. (*)