“Por ultimu ha’u hakarak hatete mós iha ha’u-nia diskursu katak iha semináriu ida ne'e karik deskobre lakuna ruma iha ita-nia konstituisaun ne'e naturalmente ita-nia konstituisaun la'ós biblia ne'ebé hela metin, iha periode atu halo revizaun”, dehan Lú Olo hafoin halo abertura ba atividade semináriu konstituisaun dala rua-nulu (20) ne'ebé mak organiza husi Parlamentu Nasionál (PN) iha salaun Ministériu Finansa (MF) Aitara-Laran, tersa (17/05).
Tanba ne'e, liuhusi sorumutu ida ne'e bainhira entidade no oradór sira deteta naturalmente orgaun sira hanezsan Governu no Parlamentu Nasionál, sira iha kompeténsia rasik para halo revizaun ba konstituisaun hodi hadi’a di’ak liután.
Durante halo revizaun ba konstituisaun ne'e, orgaun kompetente sira sei haree didi’ak materia sira iha konstituisaun no tenke respeita mós materia sira ne'ebé mak labele book.
Aleinde PN hanoin mós hakarak halo revizaun ba semi prezidensializmu iha konstituisaun, ida ne'e nia substánsia mak ba separasaun poder, enkuantu atu garante prinsípiu separasaun poder ne'e tenke iha duni revizaun.
Durante iha diskursu Prezidente Repúblika nian, ko’alia mós sistema semi prezidensializmu ne'ebé hatur iha prinsípiu separasaun poder katak laiha ema ida mak mesak de'it atu komanda.
Maske dala ruma ema barak mak hatete prezidente mak boot liu, komanda liu, no tenke deside buat hothotu, ida ne'e laloos.
Tanba ezemplu hanesan aktu disolusaun PN ne'e la'ós poder absolutu Prezidente Repúblika nian, maibé poder ida ne'e relativu, no poder ida ne'ebé tenke hatur iha konstituisaun katak bainhira iha situasaun sira ne'ebé mak hanesan krize grave instituisionál.
“Ida ne'e mak PR uza nia poder ne’e atu halo disolusuan maibé la'ós poder arbikilu ninian, poder livre PR nian katak nia la gosta PN ida ne'e nia disolve, nia hakarak parlamentu ida ne'eba nia hari’i fali, la'ós hanesan ne'e ida”, afirma nia. (*)