“Organizasaun Sosiedade Sivíl Timor-Leste, husu ba Konsellu Seguransa Nasaun Unidus, no hodi halo intervensaun tantu Asaun Diplomátiku no Asaun Militar, destaka Forsa Apoio a Paz ou Peace Keeping Force, hodi prevene aktu agresivu militár Rúsia ba Povu no soberania Ukráina”, dehan Koordenadór Rede Defensór Direitu Umanus, Inocencio de Jesus Xavier, iha Salaun FONGTIL, Kaikoli, sesta (04/03).
Tanba ne’e, husu ba organizasaun Sosiedade Sivil iha mundu atu halo Kampaña ba Cesar Fogu ba liña militar entre nasaun Rúsia no Ukráina, labele konvida prejuiju no sofrementu ne'ebé gravé ba povu husi nasaun ruan ne'e.
Maibé fiar Estadu Rúsia no Ukráina sei iha oportunidade no boa vontade konvida tur hamutuk, hodi ko’alia ho ulun malirin no fuan boot para habadak funu ne'ebé iha, ho fim termina sofrementu povu rai rua (2) iha situasaun ida ne’e.
Liberta ninia pozisaun ida ne’e obdese ba iordem husi tratadu internasionál ba deklarasaun Universál ba Direitu Umanu. Tanba dame ambiente ida ne'ebé ema hotu presiza, funu so lori sofrementu no prejuiju ba Povu ninia vida, liliu ba labarik ki’ik, ema ho defisiénsia, ema feto, no ferik ho katuas sira.
“Hanesan ita hotu haree katak, Timor-Leste mós ratifika konvensaun internasionál sira, ne'ebé iha orbrigasaun Estadu atu hato'o ninia pozisaun ba situasaun ida ne'e, ho ida ne'e mak ita-nia kontribuisaun saida, Estadu hasai nia karta formal ruma, hodi husu ba Konsellu Nasasaun Unidas nian, atu apoiu ba dame, hodi hakotu funu entre pais rua, ne'ebé ita hatene katak, funu ne'e ohin lori preziviu Timor-Leste nia esperiénsia tinan 24, ita hamonu situasaun ne'ebé lideradu, ka ita lakohi iha rai ida hakmatek ne'e atu ita-nia povu no komunidade internasionál sira, tanba Timor-Leste nu'udar elementu ida husi komunidade internasionál, nia obrigasaun ne'ebé iha morál atu halo ida ne'e ba pais sira seluk, organizasaun ne'e mós Kontribui ba diálogu”, afirma nia.
Enkuantu organizasaun ne'e to'o seidauk iha dadus serteja, tanba loroloron funu entre nasaun rua ne'e la'o hela, nune'e seidauk fixu loloos ema hira mak mate, maibé tuir informasaun fó sai husi mídia sira kona-ba Ukráina ho Rusia mate kuaze 5000 hamutuk ho populasaun sira, ne'e provizoriamente. (*)