“Ami sensura Governu ne'ebé opta hodi kria programa únika ne'ebé eskluzivamente atu finansia medida setoriál, nune'e mós metodolojia ne'e mak prevalese, komisaun kestiona Governu iha futuru ou bankada kestiona Governu laiha futuru sei pretende aprova OJE ho únika liña orsamental relativa despeza ho montante globál previstu para OJE tinan oin karik”, dehan Deputada Bankada CNRT, Maria Fernanda Lai, iha plenária PN, segunda (10/05).
Tanba situasaun ida ne'e tuir klarifikasaun Governu nian katak Governu iha obrigasaun tomak halo adosaun ba medida sira ne'e ho imediatamente, tanba sei imitiga impaktu negativu ba ekonomia povu nian.
Husi medida sira ne'ebé Governu aprezenta atu rezolve krize ekonomia nasionál defísil tebes atu intende wainhira alina ho situasaun krize ekonomika mundiál
Tanba ne'e, Bankada CNRT mós ho kuidadu tebes halo leitura no análiza ba orsamentu retifikativu haree katak adosaun orsamentu komplementar hamutuk 13, medida ne'ebé Governu submete mai PN laiha relasaun atu imetiga resesaun ekonómia Timor-Leste nian.
“Haree mós estrutura orsamentu ne'e, osan barak liu aloka ba transferénsia públika no atividade konsuntiva, ne'e fasil atu gasta maibé sei hamosu impaktu ne'ebé sustentavel pior liután orsamentu ida ne'e sei fó riskuba sustentabilidade fiskál iha tempu médiu no naruk”, esplika nia.
Ba proposta OR ida ne'e, Bankada CNRT hato'o apresiasaun boot ba Komisaun C ne'ebé halp relatóriu ho krítiku tebes ba medida sira ne'ebé Governu prevee iha Proposta Orsamentu Retifikativu. (*)