Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Likisá Hamanas Fila-Fali Nasionalizmu Timor-Oan

Prezidente da Republika Dr. Francisco Guterres Lu Olo iha seremonia aniversariu Independensia Timor Leste iha Likisa (22/11) Prezidente da Republika Dr. Francisco Guterres Lu Olo iha seremonia aniversariu Independensia Timor Leste iha Likisa (22/11) Foto Midia PR

Tempotimor (Dili) - Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo hateten, Tinan-tinan Governu Timor-Leste lori programa selebrasaun 28 novembru 1975 ba Munisípiu ida, no tinan ida ne’e iha Likisá atu hamanas fila fali nasionalizmu timor-oan hotu nian.

“Tinan ida ne’e Munsípiu Likisá mak sai fatin hodi hamanas ita-nia nasionalizmu no patriotismu iha loron istóriku importante ida ne’e”, Lu Olo dehan liuhusi diskursu komemorasaun loron proklamasaun independensia bad ala 45 iha Pilila Munisipiu Likisa, Sábadu (28/11).

Nia dehan, serimonia formál hasa’e Bandeira RDTL akompaña ho Hinu Nasionál, nu’udar símbolu rua ba soberania, independénsia, unidade no integridade Timor-Leste nian.

Ho serimónia ida ne’e ema hotu nia neon halai kedas ba luta libertasaun nasionál naruk no nakonu ho susar oioin.

Ohin timoroan hotu afirma nafatin identidade nasionál, ne’ebé identifika nu’udar Povu úniku ho kbiit rasik no hakarak rasik, harii Nasaun - hanaran kedas Timor-Leste, bainhira ita hahú movimentu libertasaun nasionál iha 1974.

Atu afirma identidade nu’udar timoroan, maka Comité Central FRETILIN deside halo Proklamasaun Unilateral Independénsia, iha 28 novembru 1975.

Órgaun másimu ne’e deside mesak hatún Bandeira kolonial portugeza no hasa’e fali Bandeira RDTL, nu’udar símbolu ba Estadu soberanu no independente, Timor-Leste, akompaña ho Hinu Nasionál, Pátria Pátria.

Iha 30 Novembru 1975, membrus Governu dahuluk Timor-Leste halo juramentu serví Povu no Nasaun Timor-Leste, iha Palásiu Lahane, Díli.

Harii Estadu soberanu no independente ho Konstituisaun kiik no simples ida, maibé natoon atu ukun rasik-an no hetan rekoñesimentu husi komunidade internasionál iha 2002.

“Tuir mai ha’u haklaken ba maluk sira, liuliu ba joven sira, atu kompreende didi’ak signifikadu loron ohin nian. Hafoin konflitu armadu entre timoroan iha fulan agostu 75 ramata no FRETILIN ukun “de faktu” no, tanba Portugal la fila nu’udar poténsia administrante ba Timor-Leste, Comité Central FRETILIN iha hanoin atu proklama independénsia Timor-Leste nian, iha 1 dezembru 1975”, xefe estadu heteten.

Maibé tanba inimigu hahú tama dadaun mai territóriu laran, husi fronteira-rai, líder FRETILIN sira adianta tiha proklamasaun unilaterál independénsia ba 28 novembru 1975.

Nasaun lubuk ida, inklui eis-kolónia lima Portugal nian, iha Áfrika, hanesan Moçambique, Angola, Guiné-Bissau, Cabo Verde no São Tomé e Príncipe, rekoñese kedas proklamasaun unilateral independénsia husi FRETILIN, iha 28 novembru 1975.

Ho tan Nasaun balun seluk ninia apoiu no komunidade internasionál ninia dedikasaun tomak, tinan ba tinan, mak ita konsege kaer metin kestaun Timor-Leste iha ajenda Nasoins Unidas to’o hetan Ukun Rasik-an, liuhusi Referendu organiza husi ONU rasik.

“Ohin ita hakruuk ba ita-nia asu’uain sira ne’ebé fó-an tomak ba ita-nia independénsia, liuhusi sira-nia dedikasaun tomak. Barak tebes mak fó sira-nia vida rasik no sakrifika sira-nia família”, PR Lú Olo subliña.

Asu’uain sira iha rai-laran mak kaer prosesu luta. Maibé labele haluha mós sira ne’ebé dedika mós sira-nia vida tomak, iha rai-li’ur, ba luta libertasaun nasionál durante tinan rua nulu resin haat. Labele haluha kontribuisaun husi Igreja Katólika ba luta libertasaun nasionál.

Haree ba istória luta libertasaun nasionál, bele hatete katak Ukun-an ne’e mai husi sakrifísiu husi ema sira ne’ebé hatene fó valor ba sentidu moris nu’udar Povu no Nasaun, moris iha rai-laran, iha vila, iha foho leten ka rai-liur.

“Ho orgullu boot tebes mak ha’u kondekora ohin maluk asu’uain tolu nulu resin sia, feto no mane, ho Ordem Timor-Leste. Sira fó sira-nia-an tomak ba luta libertasaun nasionál liuhusi Frente Klandestina no Frente Armada”, nia orgullu.

Kondekoradu sanulu resin sia mak la iha ona mundu ne’e, maibé ho serimónia rekoñesimentu ida ne’e, Estadu Timor-Leste hamorin sira-nia memória nu’udar asu’uain no mártir Timor-Leste nian no haksolok sira-nia família iha loron ohin.

Ho haksolok boot tebes mak Prezidente Repúblika mai Likisá, hamutuk ho Governu, Parlamentu Nasionál, Tribunal Rekursu, instituisaun públika sira, komunidade Likisá, asu’uain sira no família mártir sira-nian, fó onra ba

ita-nia erói sira no dignifika loron ohin, nu’udar loron ne’ebé hahú moris ho sentimentu orgulhu, iha Rai kiik ida ne’e, ho sentidu Povu no Nasaun. (*)

 

PUBLISIDADE

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter