Rekuperasaun sei alkansadu ho Pakote Rekuperasaun Ekonómika (PRE) abranjente ida, ne’ebé inklui investimentu boot iha infraestrutura, espansaun protesaun sosiál ba família hirak ne’ebé vulneravel liu, no investimentu boot sira iha agrikultura, manufatura no turizmu atu alkansa produtividade ne’ebé boot liután.
Ho resposta ida ne’ebé konsiderável ho kuaze dolar millaun 124, ita bele evita krize ekonómika katastrófika ida no filafali ba kreximentu ekonómiku ne’ebé forte liu.
Timor-Leste mós tenke hametin ninia polítika ekonómika no orsamentál hasoru vulnerabilidade no problema estruturál boot sira no ne’ebé antes ne’e iha nanis ona. Karakterístika hanesan nivel rendimentu nian ne’ebé ki’ik, aumentu simples iha dezenvolvimentu umanu no atrazu iha despeza Governu nian sira, tanba restrisaun orsamentál durante tinan 2020, hatudu katak País ne’e presiza nivel despeza nian ne’ebé krítiku no ideál, ne’ebé bele iha impaktu pozitivu ba estabilidade makroekonómika, oportunidade ekonómika no posibilidade produsaun nian iha ekonomia.
Einjerál, Orsamentu Estadu tinan 2021 nian sei finansia impulsu ida iha infraestrutura sira, ne’ebé permite dezenvolvimentu umanu no kreximentu sustentável setór privadu nian, transformasaun estruturál ekonomia la’ós mina-rai nian no diversifikasaun baze esportasaun nian, ne’ebé bele koloka Timor-Leste iha dalan ba kreximentu ne’ebé forte liu, inkluzivu liu no kreximentu ne’ebé reziliente.
Orsamentu ida-ne’e buka mós atu taka lakuna sira, ne’ebé bele haburas setór agrikultura, saúde, edukasaun, turizmu, petróleu no produsaun, no halo investimentu atu haluan ita-nia protesaun sosiál, no mós hadi’a perspetiva edukasionál sira no rezultadu saúde husi jerasaun daudaun ne’e nian. Hein katak efeitu prazu naruk nian tenke pozitivu tanba ita sai daudaun husi pontu baixu potensiál produsaun nian husi ita-nia ekonomia.
Ita-nia despeza sira sei orientadu liu ba:
▪ Investe ita-nia rikusoin mina-rai nian iha ita-nia Povu, liuliu iha ita-nia foin-sa’e sira. Futuru husi ita-nia ekonomia no ita-nia dezenvolvimentu horik iha ita-nia Povu nia koñesimentu no kompeténsia. Ita mós sei garante katak ita-nia sidadaun sira sei iha kompeténsia nesesária atu okupa kargu tékniku no profisionál iha País laran tomak;
▪ Tulun setór privadu atu kria empregu signifikativu no dignu. Ita sei promove liután setór xave balun hanesan esportasaun kafé ho kualidade aas, prosesamentu produtu agríkola sira, peska, turizmu no konstrusaun. Ho investimentu hirak ne’e, ita promove komérsiu no investimentu diretu rai-li’ur nian. Ita sei hadi’a signifikativamente ita-nia klima negósiu nian;
▪ Hametin reziliénsia ita-nia populasaun sira-nian liuhusi rede seguransa sosiál ne’ebé forte, jestaun dezastre, sistema nasionál saúde nian ida-ne’ebé forte liu ho investimentu boot liu iha saúde primária no infraestrutura saúde públika no jestaun ambientál ne’ebé di’ak liu;
▪ Pasa husi dezenvolvimentu infraestrutura bázika, hanesan estrada, ba projetu infraestrutura estratéjika ne’ebé iha impaktu direta no loloos ba ekonomia no meiu subsisténsia ema nian. Ezemplu, ita atu instala kabu fibra ótika tasi-okos nian, no dezenvolve parke industriál no moderniza ita-nia portu no aeroportu ho hanoin atu garante presu ne’ebé kompetitivu liu no sirkulasaun sasán no ema nian;
▪ Reforma funsionamentu husi ita-nia podér judisiál no husi ita-nia administrasaun públika, ho hanoin atu garante justisa, efisiénsia, inovasaun, transparénsia no relasaun kustu-benefísiu iha buat hotu ne’ebé ita halo.
Saida maka sei falta iha ha’u-nia diskursu, ha’u sei destaka iha área prioridade estratéjiku husi Orsamentu Estadu tinan 2021 nian.(*)
Sei Konitinua ba PARTE 5