“Haree ba futuru iha ona hanoin no vizaun ida OPMT presiza servisu maka’as ho entidade oioin atu halo kaderizaun no fó motivasaun ba jerasaun foun sira, hodi investe ba sira-nia an rasik iha área oioin, hodi kontribui di'ak liután ba dezenvolvimentu nasionál iha aspetu nível hothotu”, dehan nia iha Konferénsia Nasionál Organizasaun Mulher Popular Timor-FRETILIN iha salaun Katedral Bebora, sesta (11/01).
FRETILIN hari’i OMPT ho objetivu atu liberta feto husi diskriminasaun iha aspektu oioin ho nune'e promove kedas direitu Igualdade no oportunidade entre feto no mane wainhira hahú prosesu liberta patria no povu.
Tanba OPMT sei hakas-an atu partisipa iha programa sira no hakarak atu hakbi’it feto no hakarak komtribui ba hadia di'ak liután vida familiar sosiál ekonomia feto sira-nian.
“Ohin hahú Konferénsia Nasionál ba dala-4 no iha Konferénsia Nasionál ida ne'e sei halo revizaun ba ninia mata dalan, estatu OMPT atu kna’ar di'ak liután nu'udar kna’ar organizasaun masa partidu FRETILIN nian ne'ebé preokupa ho situasaun feto hothotu nian, sei responsavel mós ba estrutura Nasionál”, informa nia.
Durante mandatu estrutura ida ne'e, OPMT konsege realiza duni halibur maluk feto sira lihusi meiu oioin hodi kordena servisu sira iha nível nasionál to'o iha baze, konsege iha Konferénsia ne'ebé marka prezensa hamutuk delegada 395.
“Kaer ba prinsípiu no valór ne'ebé sai mata dalan no sasukat ba OPMT ninia kompromisiu atu kontinua luta hasoru injustisa sosiál, abuzu seksuál ne'ebé de'it, violénsia domestika no diskriminasaun sei hakas-an nafatin hasoru influénsia husi sese de'it ne'ebé prezudika povu maubere nian”, informa nia.
Nune'e mós, OPMT sei buka dalan nafatin foti jerasaun FRETILIN ho otas 17 ba leten atu enguadra iha atividade polítika, sosiál no ekonomika tuir planu no programa OPMT nu'udar organizaumsaun masa FRETILIN sei integra mós iha planu no programa partidu nian.
Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzasaun (SEII), Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus hatete, OPMT uluk no OPMT ohin nia objetivu hanesan, promove dezenvolvimentu Timor-Leste nu'udar Estadu soberania, nu'udar nasaun ida hodi fó hatan ba direitu ema hotu nian liuhusi partisipasaun feto.
Misaun ida ne'e la haree ba kór ka partidu, no koserteza feto hothotu iha kompromisiu hodi kontribui ba dezenvolvimentu iha nível oioin, inklui nível dezenvolvimentu Estadu, sosiedade no família.
“Ita hotu la bele nega avansu ne'ebé to'o ohin loron haree ba feto nia partisipasaun, avansu halo ho kosar no feto rán maluk sira inklui feto eroina no veterana sira, tempu hanesan tenke mós fó valór ba esforsu ne'ebé feto joven sira hahú ona la'o liuhusi dalan luta ba igualdade jeneru ne'ebé heroina no veterana sira uluk loke tiha ona”, dehan nia. (*)