Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Lú Olo Husu Komponente Navál Prevene Área Marítima

Prezidente Repúblika(PR), Francisco Guterres 'Lú Olo. Prezidente Repúblika(PR), Francisco Guterres 'Lú Olo. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika(PR), Francisco Guterres 'Lú Olo', husu ba komponente navál Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atu hala'o kna’ar hodi prevene krime iha área marítima.

“Atu Estadu bele afirma ninia soberania no autoridade iha tasi, Komponente Navál tenke prontu atu hala’o kna’ar hodi prevene no halakon kriminalidade iha área sira-ne’ebé tama ita-nia jurizdisaun marítima, nomós hala’o asaun fiskalizasaun ba atividade peska iha tasi laran no iha rai-maran hodi garante kumprimentu ba lei, hadi’ak kondisaun seguransa ba sira-ne’ebé serbisu iha tasi laran, no tau matan ba ita-nia rekursus", hatete PR Lú Olo ba serimónia aniversáriu komponente navál Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ba dala-20, iha Baze Navál Hera, kuarta (12/01).

Tanba loron ne’e, komponente selebra hodi defende interese nasaun nian iha Tasi, atu nune’e Timor-Leste no Timoroan sira bele uza Tasi ba sira-nia moris loroloron, la’ós de’it ba atividade militár, maibé mós ba sira-nia atividade ho natureza sivíl, ne’ebé inklui apoiu ba Autoridade Marítima Nasionál.

"Dezafiu boot tebes ida, ne'ebé ita hasoru ohin loron, mak oinsá ita haree ita-nia relasaun ho tasi. Dezafiu boot ida-ne'e ezije Estadu atu fó prioridade loloos ba tasi ho governasaun di'ak. Haree ba dezafiu ne’e, mak labele duplika meius hodi hala’o kna’ar ida de’it no labele gasta rekursus saugati de’it, tanba ida-ne’e bele hanetik ita atu hetan susesu", afirma nia.

Iha kontestu ne’e mak Timor-Leste foin aprova modelu funsionál Autoridade Marítima nian, ho kompeténsia rasik, ne’ebé suporta husi Komponente Navál nia rekursu umanu no material, hodi hatán no serbí di’ak liután interese sira nasaun nian.

"Hodi asegura katak nasaun uza loloos tasi, ita tenke fó ba Komponente Navál organizasaun ida ne’ebé matenek no fleksivel, ho meius ne’ebé modernu. Maibé importante liu mak asegura katak ninia rekursu umanu kualifikadu, treinadu no ho motivasaun aas", hatete Lú Olo

Tanba Governu presiza esplora Komponente Navál nia potensialidade sira, hanesan uza ninia kapasidade sira iha atividade hothotu ho natureza militár no la’ós militár, nune'e Estadu bele aproveita rekursu nasaun nian ba nia asaun iha Tasi, ho dalan ne’ebé efisiente liután. 

Korpu Fuzileiru hanesan kapasidade ida husi Komponente Navál, ho valór operasionál ne’ebé aas, no sai hanesan riku soin ida ba Nasaun. 

"Ita tenke fasilita forsa ne’e ho meius ne’ebé nia presiza atubele projeta ninia kbi’it no seguransa iha tasi laran no rai-maran, nomós atu forsa ne’e bele partisipa iha misaun apoiu ba ajuda umanitária no fó tulun iha situasaun katástrofe ka asidente ne’ebé de’it”, hatete nia.

Kona-ba Mariña ida ne’ebé laiha Ró, la la’o tasi no la hala’o ninia atividade operasionál iha tasi, sei sai de’it hanesan Mariña ida ne’ebé simbólika no la efikás. 

“Ita labele haluha katak labele hari’i Mariña naranaran de'it tuir ida-idak nia hakarak, maibé ita presiza hanoin didi’ak kona-ba eskuadra navál saida mak ita hakarak hari’i aban-bainrua”, haktenik nia.

Ho nune'e, Timor-Leste presiza kria Lei Programasaun Militár (LPM) ida ne’ebé ekilibradu no la'o tuir faze, bazeia ba vizaun estratéjika ida ba tempu naruk, hodi inklui programa sira reekipamentu nian ba meius navál no oinsá aproveita di’ak liután rekursu ne’ebé ita iha’, dehan nia.

Tanba atu hari’i Mariña ida la'ós lori loron balun de’it, maibé lori tinan barak. Komponente Navál labele hein tempu naruk hanesan ne’e. 

Nune’e, iha tempu badak, tenke hatene aproveita didi’ak oportunidade sira-ne’ebé mosu, hanesan akordu asisténsia Austrália nian ne’ebé foin lailais aprova hodi garante seguransa iha Zona Ekonómika Eskluziva (ZEE) iha kosta súl. 

"Akordu hirak-ne’e buka kontribui ba haburas ita-nia mariña enkuantu seidauk simu Ró patrulla rua ho klase Guardian (Guardian Class Patrol Boats) ne’ebé oferese husi Austrália, no fó oportunidade ba ita-nia mariñeiru sira atu aprende no manán esperiénsia kona-ba área marítima, hodi hala’o misaun patrulla hamutuk ho mariña Austrália nian", reafirma PR Lú Olo.

Nune'e, iha tempu naruk, presiza mós hala’o nafatin programa hari’i infraestrutura no fasilidade sira iha portu Baze Navál Hera nian ho apoiu husi Governu Austrália nian, rezolve problema laiha manutensaun ba meius Navál l, no hahú hikas fali nível treinamentu ho apoiu parseria estratéjika sira-nian, nune'e bele asegura nível operasionalidade hirak ne’ebé adekuadu.

Povu Timoroan rekoñese kontribuisaun importante ne’ebé Komponente Navál fó ba nasaun, la’ós de’it iha misaun soberania sira liga ho defeza militár no seguransa, hodi ezerse Estadu nia autoridade iha Tasi, maibé mós iha misaun interese públiku sira, ne’ebé fó apoiu diretu ba komunidade sira hodi tau matan ba sira-nia vida.

"Ho votu esperansa iha futuru mak ha’u fó korajen ba imi atu serbí nafatin ita-nia rai inan hanesan baibain. Ha’u fiar katak imi sei kontribui ba tane aas Komponente Navál, Forsa Defeza no Timor-Leste nia naran iha mundu", dehan nia. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Tempo Timor Networks

Online Counter