Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Diskursu PM Taur iha Aprezentasaun Proposta Lei OJE 2021 Parte 2 : Tamañu Orsamentu nian

Plenaria Parlamentu Nasional iha momentu PM Taur Matan Ruak aprezenta proposta OJE 2021, Segunda (30/11) Plenaria Parlamentu Nasional iha momentu PM Taur Matan Ruak aprezenta proposta OJE 2021, Segunda (30/11) Foto Midia PM

TempoTimor (Dili) - Ita-nia Orsamentu Estadu ba tinan 2021 mobiliza rekursu signifikativu hodi investe iha ita-nia País.


Ita-nia ekonomia sei la rekupera totalmente ka rekupera kedas husi xoke sira-ne’e. Ne’e akontese iha mundu tomak, no kuaze iha Nasaun hotu-hotu, tanba lori tempu barak atu rekupera fali situasaun ne’e. Ita-nia setór turizmu no ótelaria sei kontinua sofre impaktu boot. Presu petróleu sei kontínuu tuun sa’e.

Movimentu internasionál merkadoria nian seidauk la’o di’ak nafatin. Espera katak konsumidór sira kontinua adia sira nia gastu balun no ita-nia parseiru komersiál sira sei hasoru hela tempu ekonómiku nian ne’ebé difisil. Interrupsaun oferta no prokura sei eziste nafatin.

Tanba ne’e, ita projeta katak ita-nia PIB la’ós petrolíferu iha tinan 2021 sei sa’e 3,9%, katak investimentu privadu no konsumu família sira-nian sei normál filafali. Mudansa diresaun ne’e balun sei akontese tanba estímulu orsamentál ne’ebé anunsia ona iha ita-nia Orsamentu Estadu. No, biar nune’e, taxa kreximentu ne’e, karik akontese duni, sei sai taxa kreximentu nian ne’ebé boot liu dezde tinan 2014. Infelizmente, tanba kontrasaun iha tinan 2020, ita-nia PIB la’ós petrolíferu, medida husi ita-nia ekonomia, atinje de’it dolar millaun rihun 1,57 iha tinan 2021. Ida ne’e kuaze atu hanesan ho nivel ne’ebé ita alkansa ona iha tinan 2017 no 2018.

Atu garante katak ekonomia Timor-Leste nian bele rekupera iha tinan 2021, esforsu sira ba dezenvolvimentu ekonómiku Governu nian sei kombate ho forma desiziva resesaun, problema estruturál sira, no xoke sira husi Coronavírus. Ho populasaun ne’ebé aumenta ba beibeik, nesesidade atu kataliza kreximentu ekonómiku mak importante liu duké nunka.

Iha tinan oinmai, Orsamentu Estadu prevee atu gasta, iha totál, kuaze dolar millaun rihun 1,895, iha ne’ebé besik dolar millaun 9,1 kontribui husi parseiru dezenvolvimentu nian sira. Orsamentu ne’e 27% boot liu duké orsamentu ne’ebé revee iha tinan kotuk no ekivalente ho katoluk haat husi totál PIB. Jerálmente, ita-nia Governu sei gasta besik dolar 1.400 ba kada sidadaun Timoroan. Saida mak ita gasta tenke iha retornu ne’ebé iha valór. Tenke restaura ita-nia ekonomia no tenke hatán ba nesesidade no espetativa sira ita-nia sidadaun sira-nian.
Tanba saida maka orsamentu tinan ida-ne’e nian la hanesan ho orsamentu sira liubá?

Ba dahuluk, ita hanesan Nasaun foin-sa’e ida no ita tenke kontinua harii ita-nia Nasaun no ita presiza atu ajuda prevene dezaselerasaun ekonómika ida-ne’ebé kle’an no naruk. Kapasidade atu estimula ekonomia sei permite rekuperasaun ida ne’ebé kompletu, moris-di’ak no kreximentu ida-ne’ebé reziliente. Ita hakarak resposta ekonómika ne’ebé forte, ne’ebé aumenta prokura no oferta iha ekonomia, hodi ajuda empregu bainhira ekonomia iha hela depresaun nia laran.

Ita-nia istória hatudu mai ita katak hafoin independénsia, ita-nia infraestrutura kuaze rahun hotu no ita laiha kapasidade, abilidade no know-how.

Bainhira dezafiu boot ne’e sai evidente liután, gastu públiku sa’e ba nivel ne’ebé aas liu. Ho forma ne’ebé hanesan, resesaun atuál no krize barak halo atividade ekonómiku la’o neineik ona ba nivel negativu PIB nian ne’ebé akontese iha tinan dahuluk pós-independénsia nian, maibé ba dala ida-ne’e, fosu produsaun nian boot liu. Tanba ne’e, bainhira ita-nia gastu hirak ne’ebé Governu anteriór sira halo aumenta durante difikuldade ne’ebé sei eziste nafatin, agora iha krize boot liu, ita presiza konsentra an iha muda lalais rekursu adisionál sira ne’ebé konsidera estratéjiku liu hodi lori filafali ekonomia ba nivel PIB molok Coronavírus mosu, no tuirmai ba dalan kreximentu ne’ebé reziliente no sustentavel. Tanba ne’e, investimentu públiku ne’ebé kontinua iha área infraestrutura nian sei presiza atu rekupera ita-nia ekonomia, hodi fó ba setór privadu rekursu barak liután no insentiva empreza sira hodi investe iha osan no bele kontrata traballadór barak liután.

“Timor-Leste ida-ne’ebé saudavel” presiza atu alkansa moris-di’ak no kualidade moris nian, edukasaun ne’e fundamentál atu garante katak nesesidade aprendizajen no abilidade labarik, joven no adultu sira-nian fó duni satisfasaun, no transferénsia osan tuir rekizitu ba família vulneravel sira, importante tebes mós. Ezemplu, iha tinan 2021 ita sei gasta dolar millaun 474 ba investimentu iha kapitál, aumentu ida kuaze dolar millaun 271 kompara ho tinan kotuk nian.

Ba daruak, risku signifikativu saúde, ekonomia no sosiál nian sei eziste nafatin, no prevee katak xoke ekonómiku sira ne’ebé temi liubá ne’e sei kontinua durante tinan ne’e tomak. Ita hasoru resesaun ekonómika iha tinan tolu nia laran husi tinan haat ikus ne’e, iha tinan 2017, 2018 no 2020. Ita tenke lori ho kuidadu no lalais ita-nia Nasaun ba kreximentu ida ne’ebé pozitivu. Aleinde ne’e, la hanesan Nasaun sira seluk, ita-nia kaixa ferramenta monetária sira limitada tebes, tanba ita uza dolar amerikanu no ita tenke konfia ba estímulu orsamentál. Tanba ne’e, agora daudaun la’ós duni tempu ba poupansa. Iha tempu krize, ita tenke adota medida antisíklika investimentu no gastu nian sira, atu garante katak ekonomia bele rekupera maka’as no bele filafali ba nia ninia trajetória kreximentu nian ba prazu naruk.

Nasaun barak liu mak adota medida antisíklika. FMI rasik, iha ninia Fiscal Monitor, fulan outubru tinan 2020 nian, konsidera katak “asaun polítika fiskál sa’e ba besik dolar biliaun 12 iha mundu tomak no asaun polítika ne’e kontribui ona hodi restaura, ho forma ne’ebé regulada, kondisaun sira husi merkadu finanseiru nian no hanaruk liña apoiu nian ba família no empreza sira.” Bainhira defende investimentu públiku, prevee katak “aumentu 1% husi PIB ba investimentu públiku, iha merkadu avansadu no emerjente sira, iha potensiál atu, iha tinan rua nia laran, aumenta PIB iha 2,7%, investimentu privadu iha 10% no, importante liu, kria empregu entre millaun 20 to’o 33, direta no indiretamente”.

Ikusliu no ba datoluk, agora mós la’ós tempu atu fila kotuk ba sira-ne’ebé vulneravel liu iha ita-nia sosiedade. Timoroan barak kontinua moris iha mukit nia laran ka no besik atu moris iha kondisaun hanesan ne’e no ita tenke kontinua dedika hodi garante rede seguransa sosiál ida ne’ebé forte iha tempu difisil hirak ne’e. Hanesan ezemplu, iha ita nia Orsamentu Estadu nian, ita iha planu hodi aumenta númeru labarik vulneravel sira ne’ebé ita apoia, hodi aumenta apoiu labarik husi 101.393 ba labarik 146.527, liuhusi programa Bolsa da Mãe.

Lahó estímulu orsamentál ida, ita sei la’o neineik nafatin atu halo rekuperasaun no ita inverte fali progresu sira ne’ebé iha halo ona dezde reestabelesimentu dame nian. Ita-nia polítika sei halais rekuperasaun, aumenta prokura agregada, no restabelese konfiansa konsumidór sira-nian. Importante liu mós maka, sira sei antesipa investimentu setór privadu nian, kria ka salva empregu no garante katak setór privadu sai nafatin motór prinsipál kreximentu nian. Timoroan bele iha serteza katak Estadu sei garante katak Timor-Leste sei sai husi krize ne’e no sei sai forte liután.(*)

Sei Kontinua ba PARTE 3

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter