Ita hakarak garante eletrisidade lakan oras 24 nia-laran lorloron, ba sidadaun hotu-hotu, ho presu ne’ebé asesivel no justu. Ita-nia programa mós kompromete atu ita depende, ba liu, fonte enerjia renovável sira. Ita gasta ona dolar millaun rihun 1 resin iha setór eletrisidade nian husi kedas tinan 2011.
Infelizmente, ita-nia setór enerjia sei sofre kustu boot, interupsaun frekuente, distribuisaun la efisiente no boot liu fali ninia kapasidade. Ita prodús ita-nia eletrisidade ho sunu gazóleu, ne’ebé husi nia natureza, karu tebes no estraga ambiente.
Iha ita-nia orsamentu tinan 2021 nian, ita sei investe dolar millaun 18 atu hametin ita-nia sistema distribuisaun, liuliu liña no transformadór sira, atu to’o ba sidadaun barak liután. Ita mós sei gasta kuaze dolar millaun 140,1 ka besik 7% husi ita-nia orsamentu, ba kombustível no manutensaun jeradór eletrisidade sira iha Hera no Betanu.
Tanba ita-nia kustu produsaun nian aas, ita tenke kontinua fó nafatin subsídiu eletrisidade nian ne’ebé boot ba ita-nia konsumidór sira. Maske ita gasta besik dolar millaun 140 iha eletrisidade, ita sei rekolla de’it dolar millaun 33 iha taxa eletrisidade nian.
No, maske iha subsídiu ne’e, ita nia empreza sira enfrenta presu ne’ebé aas tebes, liu fali país barak liu iha ASEAN. Ezemplu, iha Dili, iha tinan 2016/2017, ita-nia empreza selu boot liu dala rua husi presu unitáriu ne’ebé selu iha Bangkok, Hanoi no Singapura, no kuaze dala tolu husi presu ne’ebé selu iha Jakarta
Problema iha ita-nia setór elétriku refleta, maka’as liu, teknolojia ne’ebé mak oras ne’e ita uza. Iha tinan 2021, ita sei dezenvolve projetu ida ka projetu lubun ida, atu prodús enerjia eletrisidade ho forma ne’ebé baratu, moos no sustentável liu, tantu liuhusi enerjia solár ka Gás Natural Liquefeito (GNL).
Atu apoiu mudansa teknolojia nian hirak ne’e, ita mós sei transforma Eletrisidade Timor-Leste (EDTL) ba empreza públika. Ida-ne’e sei hametin ninia autonomia no sei permite nia atu funsiona ho efisiente no nu’udar empreza.(*)
Sei Kontinua ba PARTE 9