Ba selebrasaun aniversáriu PNTL ba dala-22 nian, nu’udar instituisaun ne’ebé hala’o kna’ar susar tebes atu garante orden no ambiente hakmatek no proteje ema ho ema nia sasán, nune’e kria kondisaun ba seguransa, dame no estabilidade iha nasaun.
“Iha loron festa ida-ne’e, ha'u hakarak hato’o ba Polísia Nasionál Timor-Leste, nu’udar Prezidente no sidadaun, ha'u-nia agradesimentu kle'an ba serbisu ne'ebé nia halo ona ba País hodi hatudu dedikasaun, kompeténsia no patriotizmu”, dehan PR Lú Olo liuhusi nia diskursu iha Polísia Akademik Komoro, domingu (27/03).
Ba serbisu Polísia nian hanesan serbisu ida ne’ebé ho desgaste boot no risku permanente, tanba ne’e, ho laran-ksolok fó sasin no fó-hanoin hikas kona-ba PNTL nia kontribuisaun loroloron ba kauza públika, atu nune’e Timor-Leste bele sai loloos duni Estadu Direitu Demokrátiku.
“Ha'u mós hakarak aproveita okaziaun ida-ne'e atu fó parabéns ba povu timoroan tomak ne’ebé mak partisipa iha eleisaun foin lailais ne'e ho hakmatek no tuir orden, no ha'u espera katak hahalok hanesan ne'e sei kontinua nafatin iha prosesu hametin ita-nia demokrásia”, katak nia.
Haree ba klima seguransa ne'e só bele sai posivel tanba kna’ar importante ne'ebé hala'o husi PNTL no hamutuk ho F-FDTL no parseiru sosiál sira, hodi asegura ambiente ida ne'ebé nakonu ho hakmatek, independénsia no neutralidade, tanba ida-ne'e mak kondisaun ne'ebé presiza hodi hari’i Estadu Direitu.
Tanba seguransa hanesan asuntu Estadu nian, bainhira laiha seguransa iha rai laran, mak laiha dezenvolvimentu, no laiha seguransa laiha demokrásia.
“Direitu ba liberdade no direitu ba seguransa hanesan direitu fundamentál sidadaun sira-nian ne’ebé hatuur iha Konstituisaun no Estadu iha obrigasaun atu promove no asegura. Maibé kna’ar ida-ne’e la’ós Estadu mesak mak tenke kaer. Ne’e mós devér ita hotu nian”, afirma Lú Olo.
Bainhira hatán ba dezafiu seguransa ohin loron nian, sidadaun hotu tenke haburas polítika seguransa solidária ida ne’ebé kahur profisionalizmu no efikásia boot hasoru kriminalidade, hamutuk ho kapasidade atu mobiliza sidadaun sira ho sira-nia asosiasaun sívika sira atu hapara no prevene krime no garante orden no hakmatek ba ema hotu.
Ho nune’e, hanesan akontese ho prosesu reforma ba defeza militár ne'ebé oras ne'e la'o dadaun, seguransa interna presiza mós estuda no promove aprovasaun ba Konseitu Estratéjiku Seguransa Interna ida ne’ebé inovadór, ne’ebé hatán ba realidade foun no adekuadu ba ameasa no risku foun hirak ne’ebé mosu.
“Ita presiza konseitu estratéjiku ida ne’ebé hamosu governasaun foun ida ba seguransa, ne’ebé envolve halo reforma ba sistema seguransa nomós ba instituisaun polísia nian rasik”, afirma nia. (*)