"Husu ba funsionáriu hothotu liliu utilizadór transporte Governu nia, primeiru sapa matrikula ne'ebé mai hamutuk ho karreta ne'e tenke uza nafatin, tanba transporte liliu karreta Governu nia barak mak sapa matrikula iha kotuk sira hasai tiha, no operasaun semana kotuk ami deteta no kaer lubuk ida, funsionáriu públiku sira ne'ebé mak utiliza transporte Governu nia lakohi monta sapa matrikula”, dehan Superentidente João Belo Reis, iha Komandu Jerál, Kaikoli, tersa (30/11).
Sapa matrikula ba karreta ou motorizada Governu nia, inklui karreta ou motorizada privadu ne'e tau iha nia fatin, mesmu nia atu plastiku ou suratahan tenke uza nafatin, keta subar fali, atu nia nakles ona tenke troka, para hatudu nafatin identidade husi transporte ne'ebé mak kondutór konduz.
"Tanba funsionáriu hamutuk 20 e tal mak halo prosesa ba utilizadór motorizada no karreta Governu nia, ita halo prosesa ona ho sira, e iha karreta ida foin prosesu naruk e semana kotuk ne'e foin sai, e depois motorizadas balun ne'ebé ami prende ami komunika kedas ba funsaun públiku no patrimóniu estadu para prosesa tuir lei ne'ebé mak iha no iha fulan kotuk ne'e mós funsionáriu públiku na’in-7 mak ita halo prosesa”, informa nia.
Aleinde ne'e husu ba sidadaun hothotu, karik uza transporte privadu ka Governu nia tenke para tuir fatin ne'ebé mak PNTL hatudu ona:
Ba trotoar ka iha fatin balun ne'ebé sinál ruma bandu iha ne'ebá katak labele para tenke respeita inklui fatin sira hanesan entrokamentu, kruzamentu no rotunda.
Maibé utilizadór nafatin la respeitu sinál sira mak PNTL sei foti asaun primeiru hasai sira-nia sapa matrikula transporte, segundu sei tau xave roda ba transporte ne'ebé mak para kontra sinál tránzitu.
"Depois karik funsionáriu públiku la'ós de'it rezolve ho kódigu estrada maibé ami sei komunika mós ba patrimóniu estadu, funsaun públika no KAK, karik sira halo infrasaun ruma, relasaun ba gastu Estadu nia, no selu multa ne'ebé aplika ba sira tuir tipu infrasaun ne'ebé sira komete ba, tanba tipu infrasaun ne'e determina ona”, esplika nia. (*)